Treba li predsjednika Republike birati u parlamentu? Posljednjih dana ponovno se aktualiziralo upravo to pitanje. Sadašnja predsjednica i njezin prethodnik su protiv, no neki smatraju kako je uz to potrebno produljiti mandat predsjedniku, ali mu u tom slučaju zabraniti mogućost reizbora.
Iza brojnih obećanja koje su predsjednički kandidati izgovarali tijekom svojih kampanja kriju se male ovlasti. Treba li upravo zbog toga predsjednike ubuduće birati u parlamentu?
PROČITAJTE JOŠ
”Predsjednika treba birati izravnim izborima. Mislim da se to pokazalo, posebno u posljednje dvije godine mojega mandata, kad smo promijenili tri Vlade, da je iznimno bitno imati osobu koja neće biti ni pod čijim političkim utjecajem, koja će čuvati stabilnost države i koja će voditi postupak konzultacija na način da to bude fer prema svima, da se poštuju rezultati izbora i da se poštuje slovo Ustava i zakona”, kazala je predsjednica Grabar Kitarović.
S aktualnom predsjednicom slaže se i njezin prethodnik. Kaže kako izravni izbori predsjedniku daju jači legitimitet.
”Prelazak na sustav u kojem nema ama baš nikoga s direktnim narodnim legitimitetom bi dodatno ojačao svemoć premijera. Uostalom, zamislite kako bi izgledalo funkcioniranje vojske i tajnih službi da smo imali premijera koji zapravo kontrolira i predsjednika izabranog u Saboru”, napominje Ivo Josipović.
Samo neke od ovlasti predsjednika prema Ustavu Republike Hrvatske su: predstavljanje zemlje u domovini i inozemstvu, briga za stabilnost državne vlasti, odgovornost za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti te Suradnja u usmjeravaju rada sigurnosnih službi. Uz sve ostale ovlasti, nedovoljno za ozbiljniji utjecaj. Primjerice, ne može odbiti potpisati zakon ukoliko najprije želi ocjenu njegove ustavnosti.
”Kod nas sada predsjednik mora prethodno potpisati zakon, uputiti ga na objavu i tek nakon toga može poslati zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu”, kaže Robert Podolnjak iz Odbora za ustav.
”Ajmo recimo uvesti suspenzivni veto, meni bi to bilo prihvatljivo, da predsjednik republike koji je neposredno biran, ima jedan jaki tim koji će imati politički faktor, koji će moći kroz suspenzivni veto zaustaviti zakon, poslati ga na ocjenu ustavnosti, Ustavni sud donosi odluku o tome i mi zapravo izbjegavamo situaciju da nešto možda stupi na snagu što nije trebalo”, kaže Orsat Miljenić.
Upravo zbog malih ovlasti Miljenić je sklon opciji izbora u parlamentu. No, obojica se slažu da takve izmjene treba staviti na referendum. S druge strane, ustavni stručnjaci napominju da referendum nije obvezan iako i sami uočavaju brojne loše strane takvog načina izbora.
Cijelu priču pogledajte u prilogu Elvira Mešanovića.
