Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić u uvodnom dijelu skupa ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova otvorenom u ponedjeljak u Opatiji, usprotivio se ocjenama da je stanje u sustavu obrazovanja u Hrvatskoj katastrofalno.
Istaknuo je da Hrvatska prednjači u Europi po nekim pokazateljima, primjerice, čak 97 posto nastavnika i učitelja prati stručne skupove i predavanja, što je znatno više od europskog prosjeka.
PROČITAJTE JOŠ
Trodnevni skup je posvećen temi cjelovitog vanjskog vrednovanja kao poticaju unapređivanju kvalitete obrazovanja u prva dva stupnja.
Barišić je također istaknuo da je u Hrvatskoj najmanje učenika u Europi koji u ranim fazama napuštaju obrazovni sustav. Ima i loših pokazatelja, ali unatoč poteškoćama ima prostora za poboljšanje sustava, rekao je.
Ustvrdio je da sustav obrazovanja, uz povećanje proračunskih izdvajanja u ovoj godini, zahvaljujući raspoloživih 12 milijardi kuna iz europskih fondova za obrazovanje, nikad do sad nije imao toliko novca za ulaganje u razvoj.
Nastavlja se provedba reforme obrazovnog sustava s ciljem poboljšanja rada i ugleda obrazovnih ustanova te pedagoških standarda, rekao je. U obrazovanju, posebno u strukovnim školama, trebalo bi više isticati vrijednost rada i povećati praktičan rad uz školu, kazao je ministar.
Najavio je poduzimanje daljnjih koraka u postupku licenciranja ravnatelja škola i domova tijekom ove godine, dodajući da posebni programi osposobljavanja ravnatelja postoje u gotovo svim ostalim zemljama EU.
Reiner: Vlada pokazuje interese za znanost i nastavlja kurikularnu reformu
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i član saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Željko Reiner ocijenio je da sadašnja Vlada pokazuje interes za znanost, obrazovanje i tehnologiju, što se vidi, rekao je, po povećanju proračunskih izdvajanja.
Istaknuo je i utemeljenje novog stručnog 11-članog tijela za provedbu kurikularne reforme. “Unatoč papagajski ponavljanim spinovima po kojoj je Vlada zaustavila kurikularnu reformu, ona se nastavlja i razvija dalje”, kazao je. No, rekao je, to treba provesti tako da postupak ne vode eksponenti politike, da ga ne vode savjetnik i prijatelj premijera. Pri izboru članova novog, stručnog povjerenstvo vodilo se računa o stručnosti ali i o pluralnosti i političkih i svjetonazorskih stavova, istaknuo je Reiner.
Obersnel prozvao nadležne i izazvao negodovanje
Obraćanje gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, u kojem se, ocjenjujući obrazovni sustav, upitao kako vrednovati nešto što je “zastrajelo i postavljeno tako da izjeda svoje vrijednosti”, izazvalo je glasne reakcije sudionika skupa u dvorani.
Obersnel je prozvao sve nadležne ministre i ministarstva zato što se odlaže provedba započete reforme te zato što u sustav obrazovanja nije uveden građanski odgoj, što je popraćeno žamorom nezadovoljstva dijela ravnatelja u dvorani. Obersnel je naglasio da su rezultati toga, po istraživanjima, nedostatak suosjećanja i tolerancije među mladima.
“Ali, nisu oni krivi jer on nisu postavljali bodljikave žice pred azilante, nisu pisali udžbenike povijesti u kojima se suptilno izjednačava fašizam i antifašizam niti udžbenike vjeronauka gdje se tvrdi da su ateisti neprihvatljiva skupina”, rekao je. Kazao je da vjeruje u promjene ta da je zbog toga jedino u Rijeci u Hrvatskoj pokrenut građanski odgoj u školama, a nakon što je počeo nabrajati što gradska uprava poduzima za obrazovanje, iz dvorane se čulo nekoliko povika: “Dosta više”.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je istaknuo da se ta županija zalaže za povećanje upisa učenika u strukovne škole.
Okupljene su pozdravili i Maja Jukić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, organizatora skupa, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić te opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić.
Barišić: Stanje u hrvatskom školstvu zaslužuje ocjenu minus četiri
Ministar Pavo Barišić je, ocjenjujući stanje u hrvatskom školstvu na upit novinara nakon otvaranja skupa, kazao da ono zaslužuje ocjenu minus četiri, te da ni po opremljenosti škola, unatoč uvriježenom mišljenju, nije tako loše stanje. Po opremljenosti škola smo u europskom prosjeku, rekao je.
Na pitanje da komentira loše rezultate PISA istraživanja za hrvatske učenike, Barišić je rekao da nisu tako loši jer da po nekim pokazateljima, poput čitanosti ili inovacija, oni imaju bolje rezultate od nekih zemalja koje se u svijetu smatraju vodećima po inovacijama, poput Izraela.
Po izdvajanju za obrazovanje Hrvatska također ne zaostaje puno za europskim prosjekom, jer je u Hrvatskoj sad ulaganje 4,7 posto proračuna, a europski prosjek je 4,9 posto.
Na pitanje o nastavi informatike kao obaveznom predmetu u školama, Barišić je naveo da je ona izborni predmet od petog do osmog razreda, a da sadržaja informatike ima u drugim predmetima. O tome hoće li postati obvezni predmet će se izjasniti stručna tijela, kazao je.
Barišić, kako je rekao, “građanski odgoj smatra nečim pozitivnim”, a njegovo uvođenje u Rijeci je ocijenio kao vrijedan projekt. “Ne bih volio da se bilo kakav ideološki rat zameće između pojedinih predmeta. Moramo razvijati uključivo obrazovanje u koje imaju pristup svi”, naglasio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
