Cijena struje bi, neslužbeno se može čuti, trebala rasti nakon lokalnih izbora u svibnju, ne prije
Vlada bi na sjednici u četvrtak trebala odrediti najvišu cijenu plina za kućanstva, izjavio je državni tajnik Ante Čikotić novinarima u utorak navečer, nakon sastanka na temu plina između premijera Andreja Plenkovića i predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Sabor je, naime, u petak izmijenio Zakon o tržištu plina koji ide u smjeru djelomične liberalizacije tržišta tog energenta ukidanjem obveze proizvođaču plina da cjelokupnu proizvedenu količinu prirodnog plina plasira opskrbljivačima na teritoriju Hrvatske.
S prvim danom travnja na snagu stupa djelomična liberalizacija tržišta plina koji će, kako neslužbeno doznaje Novi list, poskupjeti za 15 do 20 posto. O tome se raspravljalo na jučer održanom, zatvorenom sastanku premijera Andreja Plenkovića s predstavnicima Ministarstva energetike, pri čemu je glavni problem poskupljenje uoči lokalnih izbora u svibnju. Kako je, međutim, cijena plina na svjetskom tržištu unatrag godinu dana porasla dvadesetak posto, prateći porast cijene barela nafte, liberalizacija u Hrvatskoj dolazi u vrlo nezgodnom trenutku, pa tako i politički po ovu Vladu.
Jedino što će Vlada kroz narednih godinu dana pokušati učiniti jest da HERA kao regulatorna agencija još godinu dana, do travnja 2018. godine, određuje maksimalno dozvoljenu cijenu plina po kojoj će ga postojeći lokalni distributeri, i njihova konkurencija koja tek treba doći, moći prodavati kućanstvima. Kako će nabavna cijena plina biti glavna komponenta konačne cijene, poskupljenje će i uz maksimalno određenu cijenu osjetiti svi.
”Na Vladi je teška politička odluka, jer je poskupljenje pred lokalne izbore itekako politički štetno, no neminovno”, kažu za Novi list sugovornici upućeni u zbivanja na tržištu plina.
Vlada je, svjesna činjenice da bi potpuno otvaranje tržišta za račune građana bilo i pogubnije, odlučila od 1. travnja ići u djelomičnu, a od 1. travnja 2018. godine potpunu liberalizaciju tržišta, kad više nikakvog uplitanja države u cijenu plina neće biti.
Cijena plina u Hrvatskoj oduvijek je bila regulirana, pa onda i zbog održavanja socijalnog mira niža nego drugdje u Europi. Liberalizacija je trebala nastupiti već prije tri godine, kad je odgođena – što zbog činjenice da država više neće imati utjecaja na cijene, što zbog velikog broja lokalnih distributera koji neće moći preživjeti dolazak konkurencije.
Sto kilovata plina u Hrvatskoj košta 4,3 eura, što je gotovo dva eura manje od prosjeka u EU. Plin je najskuplji u Švedskoj, preko 11 eura, u Italiji je njegova cijena preko sedam eura, koliko i u primjerice Nizozemskoj. Jeftiniji plin od nas imaju samo Rumunji, Bugari i Poljaci, između tri i četiri eura.
Kako je kratko u ponedjeljak kazao premijer Plenković, Vlada će nastojati zaštititi potrošače što je više moguće. Cijena struje bi pak, neslužbeno se može čuti, trebala rasti nakon lokalnih izbora u svibnju, ne prije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
