Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rekao je u utorak da će Hrvatska, ukoliko se nastave pozitivni gospodarski trendovi, doći u situaciju da više neće imati veći stupanj ulaska u mirovinsko osiguranje, samim time da će i dio koji se namiruje iz mirovinskog osiguranja odnosno iz 15 posto bruto plaće biti veći pa će deficit biti manji.

“Za izmjenu pozicija u mirovinskom sustavu potrebno je ekonomiju unaprijediti na višu razinu. Deficit koji kreira mirovinski sustav u ovom trenutku na godišnjoj razini iznosi više od 16 milijardi kuna. No, veseli činjenica da ćemo u narednom razdoblju, ukoliko se nastave pozitivni gospodarski trendovi, doći do situacije da više nemamo veći stupanj ulaska u mirovinsko osiguranje, samim time da će i dio koji se namiruje iz mirovinskog osiguranja, odnosno iz 15 posto bruto plaće biti veći, pa će deficit biti manji”, rekao je Ćorić na konferenciji “Demografija – refleksije na mirovinski sustav”.

Ne vesele, kaže, projekcije demografskih trendova za sljedećih tridesetak godina koje govore u prilog povećanju udjela starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji, a s druge strane stope nataliteta u Hrvatskoj i Europi su vrlo loše.

Dio rješenja tog problema je, ističe Ćorić, u spoznaji da se pojedinci, svaka osoba u Hrvatskoj mora već od najranije faze ulaska na tržište rada brinuti o tome kako i na koji način u okviru pojedinih štednih oblika misliti na svoju starost. Dio rješenja vidi i u smanjenju stope izdvajanja za prvi stup mirovinskog osiguranja onog trenutka kad se za to stvore uvjeti te povećanje stope izdvajanja za drugi stup mirovinskog osiguranja. “Oni koji to financijski mogu, trebaju dio svoje štednje usmjeriti u pojedine štedne oblike. Ekonomska politika mora dati ključan doprinos u vidu povećanja zaposlenosti pa onda i broja osiguranika, ali s druge strane pojedinci sa svoje strane moraju učiniti određeni napor”, poručio je.

Ideja je da se stopu doprinosa za prvi stup smanji s 15 na 14 posto, a stopu doprinosa u drugi stup poveća s pet na šest posto, a riječ je o iznosu od oko milijardu i pol kuna koliko iznosi jedan postotni bod izdvajanja, naglasio je Ćorić. “I u tom kontekstu smanjenje proračunskih prihoda za taj iznos zahtijeva razdoblje kojemu prethodi značajan gospodarski rast. To je ono što prema pokazateljima možemo očekivati u narednom razdoblju, to veseli i vjerujem da ćemo ove godine postići i bolje rezultate. Ako se nastavi u idućim godinama, ne vidim razlog da to ne pokušamo učiniti”, istaknuo je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.