Srpsko narodno vijeće u utorak će na konferenciji za medije "Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2016." predstaviti novi Bilten te govoriti o nasilju i diskriminaciji prema srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj u prošloj godini.
Ploča s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” u Jasenovcu, antisrpski skupovi na ulicama hrvatskih gradova, negiranje Holokausta i genocida, sve veći broj prijetnji poznatijim Srbima te nikad veći broj izjava i postupaka kojima se diskriminiraju manjine od strane javnih osoba i političara, samo su neke od pojava koje su obilježile prošlu godinu, navodi SNV u pozivnici na konferenciju za medije.
Srpsko narodno vijeće i Klub SDSS-a u Hrvatskom saboru su zabilježili više od 300 slučajeva nasilja i drugih oblika poticanja na diskriminaciju prema Srbima u Hrvatskoj. To je porast od oko 50 posto u odnosu na 2015. godinu.
Podatke o govoru mržnje, etničkoj netrpeljivosti i historijskom revizionizmu, objavljene u najnovijem broju Biltena SNV-a, predstavit će na konferenciji za medije u podne 7. ožujka 2017. u prostorijama SNV-a.
VEZANE VIJESTI
Na konferenciji će govoriti Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, i Tamara Opačić, autorica Biltena.
Apel pravobraniteljice zbog događaja na početku 2017.
Zbog huškanja protiv nacionalnih manjina, na koje je u slučaju Hrvatske upozoravao i Amnesty International, oglasila se i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je pozvala sva nadležna tijela da konkretnim potezima zaštite pripadnike nacionalnih manjina te osobe bilo koje etničke pripadnosti, spolne orijentacije, boje kože i vjere, koje u našoj zemlji žive ili borave.
Njena reakcija uslijedila je nakon “niza verbalnih napada, fizičkog nasilja te korištenja neprihvatljivog govora i simbola u javnosti”.
U samo nekoliko posljednjih tjedana brutalnom nasilju bili su izloženi mladi azilant, pripadnici LGBTIQ zajednice, prijetilo se državljanima Srbije i vrijeđalo američkog glumca crne boje kože, a zastrašivane su i nacionalne manjine te politički neistomišljenici, navedeno je u njenom pozivu.
“Porazno je svjedočiti događajima koji naše društvo čine isključivim i opasnim, i potrebno je odmah učiniti sve kako se nitko u zemlji ne bi osjećao ugroženo zbog svog porijekla, spolne orijentacije, boje kože ili bilo koje druge osobne karakteristike”, istakla je pravobraniteljica.
Javne osude koje upućuje politički vrh su dobrodošle, ali nisu dovoljne da bi se ovakvi događaji u budućnosti spriječili, u što smo se posljednji put uvjerili prilikom neonacističkog marširanja i postrojavanja u Zagrebu. Stoga je, navodi, potrebno unaprijediti prepoznavanje, procesuiranje i sankcioniranje diskriminacije, odnosno, između ostalog:
– da Vlada usvoji Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije koji će osigurati temelje za ostvarivanje ravnopravnosti pripadnika manjina po bilo kojoj osnovi, kao i suzbijanje nasilja prema njima, te da svakodnevnim aktivnostima štiti i promiče jednakost, kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka
– da postupanje nadležnih tijela na svim razinama, a posebice policije, državnog odvjetništva i sudova, bude brzo, učinkovito i usuglašeno
– da se osigura redovita edukacija policijskih službenika, državnog odvjetništva i sudaca o hrvatskom i europskom antidiskriminacijskom pravu i sudskoj praksi, kao i postupanju sa žrtvama
– da se intenzivnije educira djecu i mlade o najvišim vrednotama ustavnog poretka, među kojima su jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova
“Kao i za sve sustavne probleme, i u borbi protiv netrpeljivosti i diskriminacije je potrebna odlučnost i dosljednost. Bez toga, svi do sada uloženi napori bit će ugroženi, a ozbiljnost u pristupu rješavanja problema tek deklarativna”, upozorava pravobraniteljica. Jedino na ovaj način možemo osigurati poštivanje Ustava te europskih i nacionalnih propisa koji jamče zaštitu ljudskih prava i ravnopravnosti, ističe se u njenom priopćenju u kojemu se zaključuje da nas “događaji kojima smo svjedočili od početka godine od tog cilja udaljavaju, a posebno zabrinjava što su upravo oni obilježili razdoblje u kojem je Hrvatska započela svoje članstvo u Vijeću za ljudska prava UN-a”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
