Najveći Agrokorovi dobavljači u ponedjeljak će se konačno naći s Ivicom Todorićem. I dok Vlada priprema zakonski okvir koji bi pomagao prije svega i isključivo tom koncernu, pa je već nazvan lex Agrokor, kojeg su dobavljači dočekali s kritikom, analitičari i sindikati nisu toliko negativni.
Ponedjeljak ujutro možda donese razvedravanje za Agrokorove dobavljače, jer konačno u središnjici Konzuma imaju sastanak s menadžmentom koncerna koji im duguje 16 milijardi kuna.
Očekuje se da će biti riječi i o vladinom Zakonu o sistemski važnim tvrtkama, takozvanom Lex Agrokor, koji dobavljači kritiziraju.
VEZANE VIJESTI
Neslužbeno, dobavljači poručuju da je Vladin zakon nedorečen i ima puno spornih stavaka. Isto tako nije im jasno zašto ih Vlada prilikom donošenja zakona ništa nije pitala.
Sindikati nisu tako oštri. Krešimir Sever smatra da Vlada treba pomoći radnicima i dobavljačima, no granica od milijardu eura duga i 8 tisuća zaposlenih previsoka je, jer se odnosi samo na Agrokor i tri državne tvrtke, kaže. A situaciju je, dodaje, zakonski trebalo preduhitriti.
“Da se jasno zakonski reguliraju sve obveze tvrtki kad je riječ o plaćanju i nadziranju kad tvrtke nisu u lošoj situaciji. A u iznimnim situacijama da država može pomoći većim subjektima”, kaže Sever.
Nije neobično da poslodavci i država zajedno surađuju, kaže ekonomski analitčar Velibor Mačkić. No još je nejasno kako Vlada uopće misli pomoći Agrokoru. Kada bi ga htjela preuzeti, novca za to nema.
“Vlada možda može izdati garancije kako bi se kompanija zadužila, Vlada može svoja potraživanja prema Agrokoru pretvoriti u vlasničke udjele. Postoji tu puno opcija koje stoje”, kaže Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta.
Potez u kojem država staje iza neke kompanije, objašnjava Mačkić, trebao bi umiriti vjerovnike, no u slučaju Lex Agrokor situacija je specifična jer su banke ruske. No još je važnija uloga takvog zakona u pomoći dobavljačima.
“Vlada bi se trebala pobrinuti za dobavljače, i to one male i srednje. Vidimo da su veliki održali niz sastanaka. Sigurno su institucionalno podržani od strane HUP-a i HGK. Sad bi Vlada trebala biti glas tih koji nemaju mogućnost zajedničkog djelovanja prema Agrokoru”, komentira Mačkić.
Detalji Lex Agrokora trebali bi biti objavljeni u idućim danima, a o svemu još ni riječi nisu rekli u koncernu zbog kojeg se zakon piše kao ni vlasnik polovine Agrokorova duga, ruski Sberbank.
Pogledajte prilog.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
