"Profil Vladina povjerenika za Agrokor je

Franjo Tot

O krizi u Agrokoru u Točki na tjedan Nataša Božić razgovarala je s Darkom Bukovićem iz Privrednog vjesnika i Gordanom Gelenčer iz Lidera.

Pitanje imenovanja povjerenika jedna je od temeljnih stavki lexa Agrokor. Ipak, hoće li on biti pod jakim utjecajem politike, obzirom da ga ne postavlja sud, nego Vlada?

“Tehnički, postavlja ga sud, Vlada mora predložiti sudu, a Sud će to potvrditi. Intencija, kao što se dogodilo s pokretanjem stečaja Konzuma, izbjegne. Krenulo se u dio priče da se isti postupci čine i od strane povjerenika. Ono što svi zaboravljaju, njemu je ograničeno vrijeme – 12 plus 3 mjeseca. Ne postoji drugi rok osim toga vremena u kojemu se može sve dogoditi. Nakon toga ide stečaj eventualno segmenata, jer nitko ne zna koliko će ta pozicija koncerna Agrokor biti upitna. Agrokor d.d. ima samo 226 zaposlenika, svi drugi su u tvrtkama članicama koncerna. Vrlo lako bi se moglo dogoditi da svi stečajevi koji bi mogli biti aktivirani, zbog namjere banaka, imovina bi mogla biti prodana”, rekao je Buković.

Bivši ministar financija, Boris Lalovac, prozvao je HANFA-u, jer nije zaustavila trgovanje dionicama. “Teško je precizirati. Neke brojke prema izvješćima postoje, da je kapital 7 milijardi, dugovi 45 i slično. To će se saznati kad se raspetlja cijela mreža. Vrijednost će ovisiti o samom procesu, pa je prerano prejudicirati govorimo li o nelikvidnosti ili insolventnosti”, rekla je Gelenčer.

Kad je u pitanju jamstvo Ivice Todorića privatnom imovinom za Agrokor, Buković je istaknuo Zakon o trgovačkim društvima. “Pogledajmo Zakon o trgovačkim društvima, adkle, riječ je o tvrtkama, koje odgovaraju o svojim obvezama. Postoji li tvrtka za koju je Todorić jamčio svojom imovinom – mi u ovom trenu ne znamo. Hoće li se u nekom postupku dokazati, to ostavljamo pravosuđu. U ovom trenutku tvrtke odgovaraju imovinom tvrtki”, rekao je Buković.

Dotaknuli su se i toga kakav bi trebao biti profil povjerenika za Agrokor. “Marvelov junak”, kazao je Buković. “On neće moći odlučivati politički, bit će okružen svima, pa neće moći politički donositi odluke. Kad se gleda cijela dosadašnja povijest, u stečaju se naplaćuje do 30 posto. Koliko god ga Vlada imenuje, on neće moći tek tako odlučivati”, rekla je Gelenčer.

Što onda s ulogom Antonija Alvareza Trećeg? “Njega je doveo Agrokor. Nominalno ga je pozvao Agrokor. U tom trenutku njegova je pozicija da ne može donositi odluke, da ne može potpisivati naloge, on je doveden da snimi stanje. U ovoj situaciji, kad je dio tima napravio dio gospodarsko-računovodstvene forenzike, može se dogoditi da se za povjerenika uzme njega. Ali treba dio suvereniteta prepustiti prvom i tad se mogu donositi odluke. Ako ćemo funkcionirati kao ovce i ovni na brvnu, priča će brzo doživjeti kraj”, rekao je Buković.

Kad je u pitanju brojka ljudi koji su izloženi krizi u Agrokoru, odnosno, na koje ona izravno utječe, gosti u emisiji Nataše Božić smatraju da to nije jednostavno izračunati. “Daleko je šira platforma onih koji su na ovaj ili onaj način povezani. Nemojmo zaboraviti imovinu u Srbiji i u Bosni. 12.000 ljudi zaposleno je u hrvatskoj tvrtki u Srbiji. Treba voditi računa da Srbija ne zaštiti svoju imovinu, a radi se o hrvatskoj. Tehnički, izložena je osoba u faktoring društvu, kao i djelatnica u banci, ako će banka morati rezati troškove”, rekao je Buković.

Gelenčer je istaknula da je kriza u Agrokoru svojevrsna katarza hrvatskoga društva. “Ovo što se sad događa je nekakvo čišćenje. Koliko god bolno, ne znamo hoće li manji dio ili sve pasti na leđa poreznih obveznika. Možda je ovo prilika da riješimo ovaj sustav koji smo gajili 25 godina, i okrenemo se malim i srednjim poduzetnicima i počnemo ispočetka”, rekla je Gelenčer. “Ova je situacija dobra, jer nikome neće pasti na pamet da se na ovaj način prolongiraju otplate i izbjegavanje plaćanja sredstava”, rekao je Buković.

Komentirajući potez Branka Roglića, koji je prvi pokrenuo svoja potraživanja prema Agrokoru, na što je javnost burno reagirala, Buković je istaknuo strah kao glavni pokretač takve reakcije društva. “Model biznisa u svom rudimentu je strah. Mnogi su reagirali strahom da će Roglićev potez otvoriti Pandorinu kutiju za koju nema rješenja. Roglić je legitimno branio interese svoje tvrtke, nije dostavljao robu, nego je potraživao ono što je već isporučio. Tražio je novac za robu koju je dostavio, u čemu je problem?”, upitao je Buković.

Dotaknuli su se i poteza SDP-a, koji su pokrenuli info telefon za pomoć dobavljačima i radnicima Agrokora. “Političke stranke u Hrvatskoj imaju zadaću – mijenjati i donositi zakone koji su na korist gospodarstva. U ovim stvarima gdje nemaju informacije, bolje bi bilo da se ne miješaju i ne ulaze u sadržaje gdje bi mogli napraviti štetu. Ova priča ne može proći glatko, morat će biti rezova. Ne može sve ostati isto i tu su uloge političara, od spašavanja radnih mjesta, poticaja, načinima kako će se raditi zbrinjavanje radnika, to su uloge političara”, rekao je Buković.

Kad je u pitanju ministar financija Zdravko Marić, gosti Točke na tjedan upitani su treba li on snositi političku odgovornost i je li morao znati za sve što se događalo u Agrokoru, obzirom da je tamo radio. “Ne znam kako je Agrokor iznutra strukturiran niti kako su funkcionirali odnosi Todorića i njegovih zaposlenika. Da je znao, rekla bih da je znao. Funkcija nije beznačajna, pogotovo obzirom na dugove Agrokora u inozemstvu. Politička odgovornost u Hrvatskoj nije nešto što funkcionira. Kod ove katarze to trebamo naučiti. Institut odgovornosti trebamo početi usvajati, od malog djeteta, do predsjednice i premijera”, rekla je Gelenčer.

Upitani za posljedice krize, Buković je istaknuo da će kriza trajati sigurno tri do pet godina. “Trajat će sigurno tri do pet godina, ali ne iz pozicije intenziteta. Najviše će biti sad u sljedećih godinu i pol, nakon toga postoji razdoblje kad će se kristalno jasno morati utvrditi treba li Konzum imati 4 dućana u radijusu od 400 metara. Vraćamo se na ulogu ržave, da osiguraju uvjete, načine i što traži, da potencijalni investitor može doći”, rekao je Buković.

“Država treba shvatiit da se treba baviti strukturnom inflacijom. Ne mogu se rokovi nasilno stvoriti, to mora biti proces koji dolaze prirodno. Došli smo u situaciju kad nitko više nije imao novca za platiti, a to se ne rješava zakonom”, rekla je Gelenčer.