Gost Novog dana bio je konzultant i bivi šef Konzuma Drago Munjiza.
Agrokoru je odobren kredit, isplatile su se plaće, nešto novca se dalo i dobavljačima. Jesu li stvari konačno krenule na bolje?
“Možemo reći da su sad stvari krenule u pozitivnom smjeru, dućani posluju, radnici su dobili plaće. Imamo jedno smirivanje situacije i odgodu rješavanja starih problema – kako će se poslovati i platiti dugovi.”
Postoje različita razmišljanja o tome u kojem bi smjeru trebalo ići restrukturiranje. No očito je da je dosadašnji sistem neučinkovit. Što će poslovanje Agrokora u maloprodajnom lancu značiti i za konkurenciju. Bilo je signala da Agrokor u krizi ima podršku države i posluje pod prilagođenim uvjetima koje drugi ne uživaju?
“Stvari treba gledati u širem kontekstu. Maloprodaja je svugdje u krizi, u SAD-u je u prvom kvartalu prodalo sedam maloprodajnih lanaca, najveći europski trgovački lanci su u krizi. Pored lokalne krize, općenito je maloprodaja u krizi. Amazon je postao najveći trgovac, prvi put je to internet platforma. To su problemi, ne samo Agrokora i Konzuma, nego cijele konkurencije u Europi. Internet je platforma budućnosti, ali već sad utječe na maloprodaju.”
Agrokorovi konkurenti imaju posve različito poslovanje, za Lidl i Kaufland kažu da imaju niže troškove poslovanja. Kako? Je li to taj pristup razvijanja svojih brendova i proizvoda, pa ako proizvodite, primjerice čokoladu za svoj lanac, koštat će puno manje?
“Schwarz grupacija ima 95 milijardi dolara godišnji promet. U maloprodaji najveći trošak je nabavna cijena robe – koliko plaćate dobavljačima. Ako ste veliki to je 65 posto troškova, ako ste manji, kao lokalni lanci to je 80. Ako vidite tu razliku, to su milijarde dolara i jedna takva grupacija ima prednost.
Što im još olakšava poslovanje? Imaju neku svoju proizvodnju, proizvode visoke kvalitete, a niske cijene.
“Schwarz nije uspio samo u Norveškoj, koja je jedna od najbogatijih zemalja. Rano su ušli, ljudi tamo imaju novca i nisu reagirali na LIdl. Uspješni su, bogati i mogu zakupiti niz tvornica koje su radile brendove, a sada rade isključivo za Lidl. Kod nas je to brend “Okusi zavičaja” gdje i od naših poljoprivrednika ponekad kupuju cijelu proizvodnju.”
VEZANE VIJESTI
U ovoj krizi je problem i povjerenja banaka prema koncernu i dobavljačima. Zasad su u procesu svi tolerantni. Postigao se u 48 sati dogovor s hrvatskim banakama, dobavljači su se isto dogovorili da se prvo naplate manji.
“Domaćim dobavljačima se otvara velika prilika. Konzum i Agrokor direktno su uvozili iz ostalih zemalja. Po mojim izračunima dvije milijarde kuna godišnjeg prometa. Sada bi hrvatski dobavljači mogli nadomjestiti te strane.
Buduće investitore zanima kako će Konzum poslovati i konkurirati u budućnosti, kako će se oduprijeti konkurenciji. Dva zadatka su pred procesom restrukturiranja: čišćenje dugova i racionalizacija, a dugo je kako u otežanoj atmosferi naći modus kako konkurirati.”
U javnosti imamo dvije podijeljene struje – jedni mrze Ivicu Todorića, a drugi pozivaju da se kupuje u Konzumu.
“Mislim da postoji konsenzus da Agrokor i Konzum moraju opstati, ali i da ne mogu poslovati na ovaj način. Agrokor je bio nešto poput hrvatskog Nestlea, sve je gurao vlasnik – Ivica Todorić. Pitanje može li bez glavnog vlasnika, jedne osobe tako.
Moj stav je da, ako se ne nađe adekvatna zamjena za jednu takvu osobu, da je najbolje da se smanji rizik i Agrokor podijeli na tri, četiri dijela i pitanje je treba li onda krovna kompanija ostati. Ja zagovaram da bi hrvatski dobavljači trebali ući u vlasništvo. To im je dobra prilika i da se osiguraju.”
Kako je jučer doznao N1, u Beogradu će se u srijedu, 19. travnja, održati krizni summit o Agrokoru na kojemu će sudjelovati ministri gospodarstava zemalja regije, no ne i Hrvatske.
“Meni bi bilo logički da su svi zajedno. Ja bih volio da je tamo i hrvatska ministrica.”
Jedna teorija je da će se Agrokor cijepkati. Tko bi mogao biti novi vlasnik?
“Firmom prvenstveno upravlja onaj tko daje novac. Vidjet ćemo tko će imati hrabrosti dati novac. Nijedna država u regiji nema dobvoljno novaca da bi vratila investicijski potencijal kompanija na potrebnu razinu da bi one bile konkurentne. Zato je potrebno naći i one investitore, po meni su to fondovi, koji će vjerovati u taj plan i investirati.”
Neke tvrtke su zddrave i dobro posluju, ali i na njih se odražava cijela kriza.Znamo da su dionice nekih tvrtki odmah pale. Hoće li ih netko otkupiti?
“Pretpostavljam da će dobiti novog vlasnika. Hoće li sve istog, ostaje za vidjeti. Ledo i Jamnica su izvrsne kompanije – u regiji imaju 300.000 frižidera, to je ogromno. Onaj tko popravi tijek novca dobit će te frižidere. Agrokor proizvodi 60 posto svinja u Hrvatskoj. U tom sistemu ima jako dobrih ljudi i sistema, ali oni traži novac i investiranje.”
Postoji strah u javnosti da će netko kupiti naše firme, da će doći stranci?
“Čim smo mi Lidl i Kaufland pustili u Hrvatsku to je de facto hrvatska kompanija, EU ima zajedničko tržište, ali je činjenica da u praksi, ne samo kod nas, da se vodi velika diskusija. To je politička i općedruštvena diskusija i još nema rješenja.”
Priča oko Agrokroa ima i pravni aspekt. Hoće li netko odgovarati?
“Pokušat ću indirektno dogovoriti. Imate kirurga koji ima tešku operaciju. Ako sve prođe dobro, on je heroj. Ako nešto loše krene, čak i ne njegovom krivnjom, njega se krivi .Sad imamo tu situaciju gdje se i tog neuspjelog kirurga propituje. Što će se utvrditi, zaista ne znam.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
