Povjesničar Tvrtko Jakovina gostovao je u emisiji N1 studio uživo i komentirao podijeljenost oko odlaska u Jasenovac uoči komemoracije 22. travnja.
Kako ocjenjujete okolnosti uoči 22.4.
“To je naravno silno žalosno, žalosno je za ovu republiku i žalosno je što takvu sliku, ne samo da šaljemo u svijet, već da građani, predstavnici stradalnika, posebno Židova i Srbima, njihovi nasljednici ne žele sudjelovati na komemoraciju koju organizira republika u kojoj žive i to se događa već drugu godinu. Mislim da je to poruka da se nije smjelo dogoditi u sređenoj, uljuđenoj, normalnoj državi. Problemi koji su doveli do ovoga su mogli biti riješeni da postoji politička volja i da imamo hrabrosti reći da ima puno ljudi koji nemaju problem s nekim postupcima u Drugom svjetskom ratu i koji trajno dijele ovo društvo”, rekao je Jakovina.
VEZANE VIJESTI
Što Vlada može učiniti oko podjela?
“Problem nisu ni navijači koji već 25 godina uzvikuju ustaške parole, ni nogometni kapetani koji su bili kažnjavani po svom postupku, nisu problematični ni rezultati u školama, ni filmovi koji se javno prikazuju u ovoj zemlji. Za ovu konkretnu situaciju odgovorna je jedna ploča koja stoji u mjestu Jasenovac, u mjestu gdje se nalazi jedna od zgrada iz sustava Jasenovac u vrijeme kada je on postojao kao radni logor i logor smrti u NDH. Nije problematična ploča, problematičan je jedan usklik koji je na njoj utisnut i to svi znamo. Dijalog nije uspostavljen, uspostavljeno je Povjerenstvo koje je dosad imalo valjda jedan sastanak. Povjerenstvo mora izaći s rezultatima do 18.3. iduće godine ako do tada budu gotovi, ali mislim da se ritmom od jednomjesečnog sastanka, kojeg drugog nismo još doživjeli, nećemo moći doći do takvog pravorijeka koji će razriješiti ovu situaciju, tako se ne razriješavaju povijesne dvojbe. No, ovo je ispod dvojbe ovo se nikada nije smjelo dogoditi, pogotovo ne u Jasenovcu i koje je trebalo ostati tako da potomci stradalih mogu tamo otići sa vodstvom da tamo polože vijence”, rekao je Jakovina.
“Iza ploče nema istance osim države, vrha države. Nemamo masu, navijača, slabo naučenog ili needuciranog pojedinca kojemu puno toga nije jasno, sve su to ionako krive priče. Udžbenici već desetljećima ne uče ono što se može vidjeti na pločama, problem je u ozračju u društvu koje je loše, ali za to ne možemo optužiti vlast, ni školu, ni vjerske organizacije. Svi imaju određeni dio odgovornost. Onaj tko može pokrenuti tu odluku je isključivo premijer ili njegov ministar unutarnjih polsoa, trebalo se riješiti, trebala se pokazati dobra volja. Povjerenstvo ne može doći do rješenja koje će netko drugi prihvatiti i izbrisati pozdrav ili promijeniti ploču ili uvjeriti židovsku zajednicu da dođe u Jasenovac. Ovo je kupovanje vremena. Imamo situaciju da 72 godine nakon proboja iz Jasenovca imate situaciju da oni koji su stradali, a to nitko ne spori, ne žele otići s vodstvom republike u kojoj plaćaju poreze mislim da je to ozbiljna situacija”, rekao je Jakovina.
Je li micanje ploče nešto što bi trebao biti prvi korak?
“Sustavnost će se riješiti tako što ćete u školama djecu učiniti o tome više i da ćete u društvu o tome razgovarati, ali to je dugoročni proces. Za micanje ploče je prošlo već predugo vremena, za micanje je potrebna poluhrabra odluka onog tko je za to dogovoran. Nije potrebna hrabrost jer to nitko neće osuditi, to nema veze s onima koji su stradali nego s poločama s ustaškim pozdravom”, rekao je Jakovina.
Otvaranje arhiva o holokaustu
“Jučer je Independence izašao s člankom da se već od prosinca ”42. zna o holokaustu. Od ’44. se s tom operacijom normalno razgovaralo, u travnju ’44. dvojica slovačkih židova su pobjegli iz Auschwitza i pričali su o tome i od tad smo sigurno znali. Eichmann je pustio dvojicu židovskih predstavnika da pregovaraju s zapadnim saveznicima o isporuci kamiona za zamjenu za milijun židovskih života, ali je to odbijeno. Raniji podatak da se ranije znalo nije donio nove argumente. Rat je silno okrutan i mnogi su imali debelu kožu. Neintervencija u travnju ’44. je slično kao u prosincu ’44. jer su bile još manje mogućnosti za intervenciju. Svedete li Drugi svjetski rat samo na židovsko pitanje što to onda znači za ukupnu pobjedu nad fašizmom, umanjuje l holokaust važnost drugih žrtava. Važno je otvaranje arhiva, to je važan korak, ali je tek početak. Treba istraživati arhive, to je kod nas tek manekenska priča. Brojne povjesničare školujemo i bila bi katastofa reći da ih nemamo dovoljno, ali nemamo dovoljno onih koji bi se bavili važnim povijesnim temama”, rekao je Jakovina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
