Problem oko primjene uredbe na granicama uzrokovala je odluka Europska komisija i na tom mjestu treba rješavati stvar sa zemljama koje su suočene s tim problemom, a ne ulaziti u nepotreban konflikt, poručila je bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u razgovoru za N1 televiziju.
Već danima svjedočimo gužvama na granicama. Slovenija ima svoju politiku propuštanja na granicama, a slovenski državnici negiraju da je riječ o nekim drugim stvarima vezano uz druga otvorena pitanja.
Riječ je o odluci Europske komisije koju Slovenija primjenjuje vrlo striktno. Tu se kontrolu može primjenjivati prema procjeni. Smatram da je jako pogrešno kanalizirati konflikt na razini Slovenije i Hrvatske jer već otprije imamo otvorena pitanja između dvije zemlje. Pola građana Slovenije dolazi na ljetovanje u Hrvatsku. Italija, Austrija, Mađarska … zemlje su iz kojih bi trebalo okupiti kolege i probati riješiti problem jer se on rješava u Bruxellesu. Ovako se stvara tenzije.
Svi se međusobno okrivljavaju, a najviše pate građani – kako to riješiti?
Naravno, najviše pate građani, ali to nije sve u istoj kategoriji – brigo moja, prijeđi na drugoga. Problem je uzrokovala odluka Komisije i na tom mjestu treba rješavati stvari i sa zemljama koje su suočene s tim problemom, a ne ulaziti u nepotreban konflikt. Odluku treba rješavati u europskim institucijama, a onda na nižim razinama moze biti političkih igara, ali ne treba čekati na skupljanje kritične mase. Povjerenik Avromopulus tu ima važnu ulogu te vijeća EU za unutarnju i vanjsku politiku.
Bismo li mi isto postupali da smo u Schengenu jer Slovenija to koristi kao neko opravdanje.
Hrvatska jest EU i mi u ovom trenutku na jednom dijelu svoje granice imamo granice EU, a na drugom nemamo. Da te zemlje postanu članice EU, ali ne i Schenegena, mislim da takvo ponašanje ne bi bilo u bilo čijem interesu zbog transporta i turizma. Da Hrvatska uđe u Schengen, ali puno je elemenata koji utječu na to, da jesmo, ovog problema ne bi bilo.
Dolazi turistička sezona, strahuje se kako će sve na nju utjecati.
Misllim da to treba riješti prije toga, ali ne sitnim prebacivanjem loptice kao što to radi Slovenija, nego tamo gdje je problem nastao. Možda ona to radi da bi riješila nešto drugo, ali riječ je o stvarima koje racionalno treba rješavati sa zemljama bližeg i daljeg susjedstva. Briselsku odluku treba mijenjati, a onda se dalje dogovarati, a ne generirati sukob sa susjedima. Bruxelles je započeo taj problem i tamo ga treba riješiti i nadam se da ima pameti da ga se riješi prije početka turističke sezone.
Je li ta sustavna kontrola pravi mehanizam za otkrivanje terorista?
Ono što je odlučeno, nije jasno definirano pa Slovenija odluku interpretira doslovno, a može se riješiti procjenom. Ovaj je mehanizam uveden u prvom redu zbog spoznaje da su sve ili većinu terorističkih akata počinili ili su za njih osumnjičeni ljudi koji su iz tih zemalja i možda druga ili treća generacija i budući da im se nigdje untar Schengena ne kontrolira dokumente – oni koji izlaze iz Schenegenna – kontrola njih, kontrolira se potencijalno ljude iz zapadno europskih zemalja ljudi koji se uključuju u terorističke skupine na Bliskom istoku.
Jest i to dobar način – jest jedan element, ali očito ne funkcionira, šteti i frustrira ljude umjesto da se pregledava samo sumnjive što bi pridonijelo brzini, ali to je samo jedna od mjera. Potrebna je komunikacija te ulazak u te zemlje i komunikacija s Turskom jer većina ljudi dolazi na ovo područje preko Turske te svi napori koje je moguće poduzeti da se zaustavi rat u Siriji.
Kako ocjenjujete komunikaciju na državnoj razini? Predsjednica je poslala pismo, premijer tvrdi da se stalno čuje sa slovenskim kolegom.
Ne mislim da se taj problem rješava na toj razini, nego na razini europskih institucija i zajedničkog nastupa i sa slovenske strane koliko god postoje oni koji se želle inatiti, postoje i razumni ljudi koji žele racionalno riješiti problem. Ovim natezanjem i prokazivanjem jednih i drugih to se neće riješiti.
Imamo problem sa Slovenijom, ali mi smo pristali na arbitražu – nismo pristali na to da nas netko prevari. Sigurno ima nekih koji bi htjeli riješiti stvari, dajem ruku u vatru da postoje razumni ljudi koji to žele riješitii. I ne trebamo se spuštati na ucjenjivačku banalnu razinu, nego treba tražiti partnere i zajednički to riješiti. Najlakše je pokazati prstom i reći da su oni krivi, ali ajmo riješiti problem, a to se radi u Bruxellesu.
Ovih dana smo dobili poruku da Slovenija prije odluke o arbitraži neće razgovarati s RH.
To je što bi se reklo naprosto nemoguće, mrtvorođeno, to se neće dogoditi. RH je pristala na arbitražu pod uvjetima u kojima nismo bili ravnopravni, to smo znali, ali naša cost-benefit analiza je pokazala da ima racionalnog opravdanja. Dvoje slovenskih predstavnika su kontaminirali materijal i naš stav je poznat i on se neće promijeniti. Apsolutno smo otvoreni za bilo što drugo, ali temeljem novog sporazuma i novog početka, a ne temeljem nečega gdje je materijal već kontaminiran.
Što se tiče situacije sa Slovenijom, ne treba se s njom svađati, nego ići u Bruxelles i pokazati što to uzrokuje i s institucijama koje su donijele takvu odluku. Pretpostavljam da će nakon izbora u Francuskoj, a i Njemačkoj, to biti lakše riješiti.
VEZANE VIJESTI
Imamo dodirnih točaka sa Slovenijom i oko Agrokora, lex Mercator, a predsjednik vaše stranke, šef HNS-a Ivan Vrdoljak je dosta govorio i o tome.
Kolega Vrdoljak je zaista na vrijeme ne samo upozorio, nego i ponudio suradnju. Mnoge tvrtke u sustavu Agrokora su odlične i profitabilne, ali je problem odnos prevelikog zaduženja ili pretankog rastezanja koje se ne može zatvoriti. Na kraju će se to svesti na prodaju svih tvrtki, pitanje je samo kako. U tom pogledu je bilo dobro kad je došao jedan strani konzultant koji je kanio prodati ih po najvišoj cijeni ljudima koji su zainteresirani ulagati u njih. Sada je pitanje u kojoj će se mjeri to dogoditi.
Ako se suprotno dogodi, bit će to privatizacija broj dva. Iz svega srca se nadam da se to neće dogoditi jer će tada propasti puno radnih mjesta i znamo što će to značiti za naš BDP. Nadam se da će ova ekipa to uspjeti napraviti tako da ne sliči na privatizaciju iz 90-ih, no moramo pričekati. Ali da je privatizacija opasna stvar za nas kao političku naciju, naravno da jest.
Jučer je podignuta optužnica protiv vaše bivše ministrice u Vladi Zorana Milanovića Andreje Zlatar Vilović.
Mislim da će se pokazati da to apsolutno ne stoji i da je na neki način tragikomično da se progoni jednu osobu kao što je Andrea Zlatar Vilović, pretpostavljam zato da se pokaže da svi sumnjivci nisu na jednoj strani, ali ona po mome mišljenju nije sumnjivac. To je sad u rukama suda i nadam se da će se pokazati da je ona ispravna osoba.
Imamo i slučaj Tomislava Sauche, predstojnika ureda bivšega premijera, ima li nakane pokazati da su svi isti?
Niti najmanje nisu isti, u cijeloj vladi sumnjiči se šefa kabineta i nešto čudno se stavlja na teret ženi koja je jedno kratko vrijeme bila ministrica kulture, a nije cijela stranka osuđena za korupciju, nije predsjednik Vlade osuđen za korupciju. Razlike su ogromne i prepoznaju se. No želi se zamutiti vodu, zablatiti sve pa će ljudi misliti da su svi isti premda se ovdje radi o grudi snijega, a tamo o santi leda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
