Država ne uvodi ama baš nikakve nove namete na nekretnine, poručuje ministar graditeljstva i optužuje udrugu Lipa da dezinformira javnost. Oni se brane - porez na nekretnine opteretit će vlasnike stanova jer nitko ne garantira da država neće povećati iznose koji građani moraju plaćati. Njihovu peticiju dosad je potpisalo gotovo 50 tisuća građana.
Da država sprema nove namete za građane jer imaju krov nad glavom, ministar graditeljstva, Lovro Kuščević, negira. Dvije su stvari u javnosti sporne – građevinska renta i porez na nekretnine.
“Tu se piše kako je građevinska renta zamjena za postojeću komunalnu naknadu, a porez na nekretnine predstavlja potpuno novi namet za porezne obveznike. Dakle, nije točno”, kaže ministar graditeljstva Lovro Kučević.
Ministar graditeljstva proziva Udrugu poreznih obveznika Lipa da dezinformira javnost.
“Građevinska renta plaćat će se jednokratno na nove građevine i one koje treba legalizirati, a porez na nekretnine će više-manje biti kao komunalna naknada”, tvrdi Kuščević.
Da ne žele novi porez u online peticiji udruge Lipa potpisalo je više od 48 tisuća građana.
“Mi uvodimo novu kategoriju poreza. Mi ćemo danas plaćati oko 1 posto BDP-a, a za tri godine možda duplo više, ili tri puta više. U nekim dokumentima se Vlada obvezala da će značajno povećati te stavke”, kaže Davor Huić, iz Udruge poreznih obveznika Lipa
U HKG ne vjeruju da će porez na nekretnine utjecati na tržište nekretninama. Ono se, što se tiče potražnje, vratilo na predkrizno razdoblje, ipak ne i cijenama. Pitanje je, s obzirom na to da će visina poreza ovisiti o starosti nekretnine, može li to uzdrmati građevinski sektor u novogradnji.
“Mislim da neće. U ovom trenutku nema ni puno novogradnje, a ljudi koji kupuju novogradnje su veće platežne moći. A oni koji si mogu priuštiti, priuštit će si i veći porez na nekretnine”, kaže Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Od 10 do 20 posto više plaćat će vlasnici novijih nekretnina, tvrde u Ministarstvu, a visina će se
formirati i ovisno o stanju nekretnine, objašnjavaju u Ministarstvu graditeljstva. Cilj je približiti se visinom poreza stvarnoj vrijednosti kuće ili stana.
“Naime, vi ste danas imali situaciju da zgrada od 100 kvadrata ruševna ima istu komunalnu naknadu kao 100 kvadrata s bazenom”, kaže ministar Kuščević.
Dosada se komunalnom naknadom prihodovalo 2 milijarde i 100 millijuna kuna godišnje. S obzirom na to da će i država plaćati porez na nekretnine, procjena je da će prihodi porasti za 300 milijuna kuna. I sav novac ostaje lokalnoj upravi.
Porez na nekretnine, umjesto komunalne naknade, kreće 1.1.2018. godine. A Vlada razmišlja da 2020. uvede puni porez zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
