Zbog aktualne krize vlasti dosta toga je prošlo ispod radara. Vlada je na sjednici 27. travnja donijela Program konveregencije prema kojemu bi se za sve rođene od 1962. pa nadalje bila ukinut dodatak od 27 posto, što bi značilo manje mirovine u dogledno vrijeme. O čemu se točno radi u N1 studiju uživo objasnio je ministar rada Tomislav Ćorić.
Njegov prethodnik Mirando Mrsić rekao je da bi mirovine mogle biti manje i do 30 posto.
“Pretpostavljam da u ovoj političkoj situaciji, kreirati dodatan nemir među građanima njegovoj političkoj opciji ne predstavlja problem, no takve izjave jednostavno ne stoje”, Ćorićev je odgovor Mrsiću pa pojašnjava:
“Kada je 2002. krenula mirovinska reforma, cijela kohorta, cijelo pučanstvo Hrvatske podijeljeno je u tri skupine: one starije od 50, one od 40 do 50 i one mlađe od 40 godina.
Osobe starije od 50 ostale su u prvom stupu mirovinskog osiguranja. Budući da je u međuvremenu mijenjana formula izračuna mirovine u hodu se došlo do spoznaje da su njihove mirovine do 27 posto manje od onih koji su ili kasnije. 2007, je Vlada reagirala tako da je tim osobama osiguran odlazak u mirovinu uz dodatak.
VEZANE VIJESTI
Osobe koje su 2002. imale između 40 i 50 godina mogle su birati hoće li ostati u prvom stupu ili ići kombinirano. Dio tih osoba, posebice one s manjim primanjima, kad su krenuli u mirovinu shatilo se da će oni kombinirani imati manje mirovine pa im je omogućeno da se vrate u prvi stup.
Osobe koje su 2002. imale manje od 40 godina – prve takve osobe u mirovinu idu 2019. i postavlja se pitanje kako će sustav reagirati u međuvremenu.”
“Za Program konvergencije nemamo trajnu provedbu. U narednom razdoblju neće više biti isplaćivano 27 posto dodatka. Zašto? Jer neće biti ni potrebno. 2019. u mirovinu odlaze osobe koje su 15-ak godina uplaćivale i u drugi stup. I sad imamo situaciju da ženska osoba koja želi u prijevremenu 1. 1. 2019., njena mirovina će biti temeljem prvog stupa gdje je uplaćivala 15 posto, ali i drugog gdje je uplaćivala pet posto, a to se kroz mirovinski fond kapitaliziralo. To će se i ove i 2018. još kapitalizirati pa ćemo mi tek krajem 2018. zapravo znati koliko će ta osoba imati mirovinu”, objasnio je Ćorić kompleksan sustav mirovina.
Sve je to ako će mirovinski fondovi uspjeti, a Ćorić tvrdi da hoće jer to već rade godinama, ali priznaje da je sustav daleko od optimalnog.
“Da je optimalan ne bi kreirao takve deficite. Tek ćemo na kraju 2018. znati koliki je jaz mirovine koju bi trebala primiti osoba koja je bila u kombiniranim stupovima i ona koja je bila samo u prvom stupu. I za svaku osobu imamo poseban slučaj.”
Ćorić odlučno odbacuje tezu da će te osobe imati i do 27 posto manju mirovinu te obećaje da će manje mirovine Vlada spriječiti:
“Imali bi zasigurno nešto manju mirovnu, no to se neće dogodi. Hoću reći da 2019., prema našim projekcijama 400 žena ide u mirovinu. Da bi se njima poravnala razlika između kombiniranog i prvog stupa RH će to koštati 800 tisuća kuna. 2020. je taj broj nešto veći – 1300 žena. Želim vrlo jasno reći javnosti – državnom proračunu neće biti nikakav problem namiriti razliku. Apsolutno nitko neće biti zakinut.”
Takav sustav, koji generira deficit, u Vladi mlaniraju na adekvatan način riješiti izmjenom zakonskog okvira u godinu dana. Ćorić kaže da za reakciju imaju godinu dana.
“Mi smo jasno ustvrdili da taj dodatak u dugom roku neće biti 27 posto jer neće biti ni potrebno. Što kasnije idemo u mirovinu jaz između mirovina na modelu prvi+drugi i one iz prvog stupa je sve manji. Krajem sljedećeg desetljeća oni koji idu prema dvostupnom modelu imat će veću od onih koji su išli jednostupnim jer iznos u mirovinskim fondovima će biti veći.
Naravno, to trebamo dočekati na način da nitko, nijedan umirovljenik ne bude doveden u nepravednu poziciju kao što neki sada mistično najavljuju iz ne znam kojih razloga. Nijedan budući umirovljenik neće biti zakinut, a Ministarstvo će adekvatno reagirati u narednom razdoblju izmjenom zakonskog okvira”, obećaje ministar.
Kako će izgledati sama mirovinska reforma?
“Nacionalni program reformi tu je nedvojben, naš mirovinski sutav na godišnjoj razini proizvodi preko pet milijardi kuna deficita. Većina europskih zemalja projicira produljenje radnog vijeka sukladno produljenju životne dobi. Nema razloga da Hrvatska ne ide u tom smjeru. Također izjednačavanje starosti za odlazak u mirovinu za muškarce i žene. Hrvatska isto ide u tom smjeru”, veli Ćorić.
Beneficirani radni staž će ostati, kao i prijevremena mirovina. Ćorić naglašava da većina europskih zemalja ima prijevremenu mirovinu od dvije do tri godine prije starosne, dok je u Hrvatskoj to pet godina. U ovom trenutku prosječan radni vijek u RH je manji od 31 godine, dok je u zapadnoeuropskim zemljama 36, 37 godina.
Govorilo se i o uvođenju starosne mirovine sa 67 godina i za žene i za muškarce i to u roku od pet godina. Ćorić tvrdi – ništa od toga.
“To nije moguće i mi to ne želimo. Ovakav prijedlog je izuzetno radikalan i u ovom trenutku nije ni potreban”, zaključio je Ćorić te najavio da bi javnost s mirovinskom reformom trebala biti upoznata u trećem kvartalu ove godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
