Odluka o isplati dugovanja HVO-ovcima bila prije Glasnovića

Vijesti 10. svi 201711:59 > 12:13
N1

Član Središnjeg odbora HDZ-a i ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić na konferenciji je za novinare u središnjici HDZ-a govorio o temi rasta zaposlenosti u Hrvatskoj i isplate zaostataka pripadnicima HVO-a.

“Veliko mi je zadovoljstvo predstaviti rezultate i podatke koje dobivamo od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a to je da u odnosu na travanj imamo 26 tisuća više osiguranika, odnosno zaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj. U odnosu na travanj 2015. ta se brojka penje na 53 tisuće. Činjenica je i da je prvi put od 1990. godine broj nezaposlenih pao ispod 200.000 i na njemu se trenutno nalazi 195.917 osoba”, kazao je Ćorić, dodavši da je na Zavodu za zapošljavanje objavljeno 20.060 slobodnih radnih mjesta.

Ministar je rekao da ga posebno veseli podatak da je 5.500 ljudi našlo posao u prerađivačkoj industriji, a broj zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu povećan preko šest tisuća. “Povećanje se dogodilo unatoč činjenici da u javnoj upravi imamo smanjenje broja zaposlenika za preko 5000 osoba. To je dokaz da Republika Hrvatska i hrvatsko gospodarstvo ide u pozitivnom smjeru, osim činjenice da je došlo do stabilizacije javnih financija. Gospodarski trendovi govore u prilog tezi da ćemo ovu godinu završiti s jako dobrim rezultatima”, kazao je Ćorić.

Govoreći o pitanju isplata zaostataka duga za mirovine pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, Ćorić je istaknuo ugovor potpisan 1. srpnja 2006. godine između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji se tiče suradnje na području prava stradalnika rata u BiH, koji su bili pripadnici HVO-a i članovima njihovih obitelji. Radi se o ukupno 6815 osoba, a temeljem toga ugovora Republika Hrvatska dužna je isplaćivati određene obveze, istaknuo je ministar.

Vlada Tihomira Oreškovića 12. listopada 2016. donijela je odluku o namjeni korištenja sredstava za povrat duga umirovljenicima HVO-a, kazao je Ćorić. HZMO je, potom, 7. travnja 2017. godine prikupio sredstva za isplatu, istaknuo je Ćorić, aludirajući na to da je odluka o isplati mirovina donesena prije potpisa Željka Glasnovića za Gordana Jandrokovića kao novoga predsjednika Sabora. “Radi se o iznosu od oko 80 milijuna kuna”, kazao je Ćorić i dodao da je bilo kakva insinuacija o kaznenoj odgovornosti premijera Andreja Plenkovića i ministara iz Vlade potpuno neosnovana.

Ministar je ukratko objasnio na koji će se način mirovine isplaćivati. “U svakom trenutku u Republici Hrvatskoj se isplaćuju mirovine osoba koje su radile na području bivših republika SFRJ, budući da su dio svog radnog vijeka uplaćivali sredstva u mirovinske fondove tih država. Temeljem međudržavnih ugovora o tom osiguranju, uplaćuju određene iznose sredstava onoj zemlju u kojoj osoba prima mirovinu. Ona nemaju veze s Vladinom odlukom iz listopada 2016. godine, kad je Vlada odlučila prije svega isplatiti dug koji postoji prema pripadnicima HVO-a i namijeniti ta sredstva izravno za uplatu toga duga”, rekao je Ćorić, koji je kazao da prema njegovim informacijama prosječan iznos mirovine koji se isplaćuje pripadnicima HVO-a iznosi 2800 kuna i on se kontinuirano isplaćuje već godinama.

Dugovanja prema pripadnicima HVO-a iznose oko 200 milijuna kuna, a Vlada vjeruje da će sva dugovanja biti isplaćena u sljedećih godinu i pol do dvije, rekao je ministar.

Upitan o mogućem izjednačavanju mirovina pripadnika Hrvatske vojske i pripadnika HVO-a, Ćorić je kazao da za takvu ideju nije čuo.

Kad je u pitanju smanjenje mirovine za 27 posto, o čemu se u zadnje vrijeme u hrvatskoj javnosti pričalo, Ćorić je rekao da je taj dodatak od 27 posto nastao kad su se 2002. godine uvela dva mirovinska stupa, te da tadašnja Vladina odluka istječe 2019. godine.

“Mi smo u našem Nacionalnom planu konvergencije stavili rečenicu da u budućnosti neće dolaziti do dodatka od 27 posto i neće, jer niti za jednu osobu taj dodatak neće morati iznositi 27 posto. Procjene su bile procjene statične naravi, nisu uzimale u obzir činjenicu da ove osobe ulaze u drugi stup mirovinskog osiguranja. Ovisno o uplatama i prinosima ovisit će i ta razlika između mirovine koja je kapitalizirana kroz drugi stup i pridodana prvom stupu. Ona će biti sve manja i manja. Republika Hrvatska ima godinu i pol dana da zakonski pristupi rješenju ove situacije. Mi ćemo to učiniti u narednom razdoblju. Želim poručiti da nijedna osoba koja odlazi u mirovinu 2019. godine neće biti zakinuta, njihove mirovine neće biti manje”, rekao je Ćorić.

“Razlika u mirovinama i kad bi bila 27 posto, kad bi svi otišli u mirovinu, razlika u mirovinama, potencijalno opterećenje za proračun iznosio bi oko 800.000 kuna. Projekcije gospodarskog rasta dozvoljavanju da nitko po pitanju mirovina neće biti zakinut”, rekao je Ćorić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.