Za SOA-u su čak i mala djeca sigurnosna prijetnja

Vijesti 03. lip 201717:44 > 17:44
Ilustracija

Izbjeglice imaju sve više problema s hrvatskim vlastima. Nakon što smo jučer objavili svjedočenja izbjeglica koji tvrde da ih je pretukla hrvatska policija kad su pokušali iz Srbije ući u Hrvatsku, danas o problemima onih koji su se domogli Hrvatske.

Sve češće se odbijaju njihovi zahtjevi za azilom zbog procjene Sigurnosno-obavještajne agencije da predstavljaju prijetnju. Među takvima koje SOA smatra prijetnjom su i obitelji s malom djecom.

Iz opasnog Iraka, balkanskom rutom ova sedmeročlana obitelj stigla je u Austriju, a ona ih je nakon gotovo godinu dana vratila u Hrvatsku. Atir Manea i Rava Sadun htjeli su svojoj obitelji osigurati mir i odlučili su ostati u Hrvatskoj. Ali, hrvatske vlasti zasad nemaju jednake namjere.

SOA je procijenila kako za davanje azila obitelji Sadun postoje sigurnosne prijetnje, ali nitko ne zna točno kakve. Niti odvjetnici, niti podnositelji zahtjeva.

Ročište na Upravnom sudu zakazano je za šest mjeseci. Do tada ova obitelj čeka u zagrebačkom hotelu Porin. Povratak u Irak za njih nije opcija.

Na upit N1 televizije zašto se odbijaju neki azili iz MUP-a stigao je opširan odgovor:

“Zakonska ovlast nadležne sigurnosne agencije za provođenje sigurnosnih provjera i davanje mišljenja u postupcima reguliranja statusnih prava stranaca koji su u stvarnoj nadležnosti ovog Ministarstva temelji se na članku 42. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i članku 41. Zakona o sigurnosnim provjerama.

Iz navedene odredbe Zakona o sigurnosnim provjerama nedvosmisleno proizlazi ovlast i obveza nadležne sigurnosno-obavještajne agencije da u okviru zakonom određene nadležnosti dostavlja nadležnom Ministarstvu unutarnjih poslova mišljenje, a ne izvješće o postojanju ili nepostojanju sigurnosnih zapreka za strance koji će boraviti ili borave u Republici Hrvatskoj. Rezultati sigurnosne provjere su klasificirani podaci te ovo Ministarstvo nije ovlašteno drugim osobama otkrivati ih jer bi time povrijedili zakonske odredbe koje se odnose na zaštitu i postupanje s klasificiranim podacima.

Odredbe članaka 30. i 31. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti nisu specifičnost hrvatskog zakonodavstva. Te su odredbe u skladu s Direktivom 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. godine o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te za sadržaj odobrene zaštite.

Isto tako treba istaknuti da članak 20. Zakona o tajnosti podataka (Narodne novine, broj: 79/07 i 86/12) osigurava sucima pristup klasificiranim podacima SOA-e. Navedene odredbe jamstvo su svim strankama da nadležna državna tijela ne mogu arbitrarno koristiti zakonom propisane ovlasti, osobito zbog činjenice što nadležni sudovi, nakon što iskoriste zakonsku ovlast iz članka 20. Zakona o tajnosti podataka, temeljem članaka 58. i 74. Zakona o upravnim sporovima sami mogu riješiti upravnu stvar presudom koja u potpunosti zamjenjuje upravni akt nadležnog upravnog tijela.”

Prema najnovijim podacima MUP-a, do 30. svibnja 2017., registriran je 581 tražitelj međunarodne zaštite, najviše iz Afganistana, a slijede Sirija, Pakistan, Turska i Irak. Tijekom 2016. i 2017. godine do danas odobrena je zaštita za 131 osobu.

U 2016. godini registrirano je 2234 tražitelja međunarodne zaštite, najčešće zemlje podrijetla su Afganistan – 692; Sirija – 344; Irak – 341; Pakistan – 167 i Iran -144.

U 2017. godini do 30. svibnja 2017. registrirana su 581 tražitelja međunarodne zaštite, najčešće zemlje podrijetla su Afganistan – 172, Sirija – 95; Pakistan – 84; Turska – 54; i Irak – 26.

Od postojanja sustava azila do danas Republika Hrvatska je odobrila zaštitu za 305 osoba (211 azil i 94 supsidijarnih zaštita). Tijekom 2016. i 2017. godine do danas odobrena je zaštita za 131 osobu (100 azila i 31 supsidijarna zaštita)

Cijelu priču pogledajtu u prilogu Ivane Kopčić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.