RASPRAVA O NOVOM ZAKONU Za branitelje se traži najmanje 5.685 kuna

Ilustracija

Nijedan zakonski prijedlog koji se trenutno nalazi u javnoj raspravi nije izazvao toliko komentara i prijedloga kao Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Od kada je nacrt zakona objavljen na Vladinoj stranici eSavjetovanje, pristiglo je 77 komentara, dok je na nacrt zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je u javnoj raspravi tjedan dana duže, stiglo tek šest komentara. Zakon o domovinskoj sigurnosti toliko je zainteresirao građane da je njih tek troje odlučilo sugerirati neke dodatke ili izmjene, piše Novi list.

Komentare na nacrt zakona o pravima hrvatskih branitelja uglavnom su davali pripadnici braniteljske populacije ili njihove udruge, a većina njih odnosi se na nova pravila za odlazak u mirovinu, naknadu za nezaposlene branitelje i stambeno zbrinjavanje. Ipak, primat odnose mirovinska prava i većina komentara svodi se na to da, iako se novim izmjenama pokušava popraviti status branitelja, to ne donosi ništa najugroženijem dijelu nezaposlenih branitelja koji će dobiti zanemarivo male pogodnosti za ranije umirovljenje.

Povlasticu od četiri mjeseca za sto dana borbenog sektora branitelji smatraju nedovoljnom, te većina njih predlaže da se braniteljima omogući odlazak u prijevremenu mirovinu s 55 godina života i 30 godina staža te redovito umirovljenje sa 60 godina života i 35 godina staža. No, oni koji su već umirovljeni, po općim pravilima, ali uz dodatak koji imaju kao branitelji, uvjereni su da novi zakon ipak donosi određene pogodnosti za izračun mirovine, pa traže da se nova pravila primijene i na ranije umirovljene kako se ne bi dogodile dodatne nejednakosti među braniteljima.

Ima i prijedloga da se najniža braniteljska mirovina odredi na 5.685 kuna, što je osnovica prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. “Novaca ima i to nije nikakav problem. U konačnici sav novac se kroz potrošnju vraća natrag u Državni proračun. Treba još napomenuti da se mirovina s godinama ne povećava, a troškovi života ubrzano rastu. Predložena najniža mirovina od 2585,25 kuna je omalovažavanje braniteljske populacije”, poručuje jedan od komentatora na predloženi zakon.

Dio komentatora nije se osvrtao samo na prava branitelja nego i na njihov status u društvu, pa tako jedan ističe kako se povremeno u nekim elektroničkim medijima i tiskovinama populacija hrvatskih branitelja, ratnih invalida i stradalnika iz Domovinskog rata sramoti ili vrijeđa pogrdnim imenima ili ih se dovodi u kontekst bivših totalitarnih režima na ovim prostorima, čime se narušava njihova čast i dostojanstvo. Zato predlaže da se zbog “zaštite njihovog ugleda i dostojanstva” u Zakon unese odredba po kojoj će se novčano kažnjavati svi koji “putem tiska, elektroničkih medija ili na javnom mjestu sramote, vrijeđaju pogrdnim imenima ili dovode u kontekst bivših totalitarnih režima” hrvatske branitelje ili članove obitelji poginulih branitelja.

Nezadovoljnih ima i s uvjetima za ostvarivanje naknade za nezaposlene branitelje, koja po njima ne bi smjela biti uvjetovana time je li netko radio godinu dana ranije i kolika su primanja članova njegove obitelji, nego bi to pravo trebalo pripasti svim nezaposlenim braniteljima, kojih je u Hrvatskoj trenutno nešto više od 82 tisuće. “Koliko je apsurdan takav prijedlog najbolje govori moj primjer. Kad mi istekne ugovor o radu, u srpnju 2017. godine, nemam pravo na naknadu za nezaposlene branitelje jer sam radio u 2016. godini, nemam pravo ni iduće godine jer sam radio ove godine. Da bih ostvario pravo na naknadu za nezaposlenost cijelu 2018. godinu ne bih smio zaraditi ni jednu kunu kako bih tek 2019. godine ostvario to pravo”, požalio se jedan branitelj.

Branitelji će naravno ostvarivati pravo na naknadu za nezaposlene, odmah po prestanku rada kao i ostali građani koji završe na burzi, a naknada za nezaposlene branitelje zamišljena je kao prihod koji dobivaju kad te naknade nestane. Traže branitelji i da se iz prijedloga po kojem imaju prednost pri zapošljavanju makne odredba “pod jednakim uvjetima”, jer su se, kako objašnjava jedan od njih, uvjerili kako su brojna testiranja često namještena i kako se unaprijed zna tko će dobiti posao. Rješenje je da bez ikakvih uvjeta branitelji imaju prednost, smatra on.

Dio se pak zalaže i da se vrati prednost za upis djece branitelja u srednje škole i na fakultete, koji je srušio Ustavni sud, u slučaju kad prijeđu prag. Kako bi branitelji lakše, u borbi s administrativnim preprekama, ostvarivali svoja prava, dio njih smatra kako je nužno zakonom predvidjeti osnivanje jedne braniteljske udruge koja bi okupljala sve hrvatske branitelje. Status branitelja, smatra jedan građanin, trebalo bi dati i pripadnicima JNA, koji su unatoč tome što su dovodili svoj život u opasnost na početku rata odbijali provesti naredbe i time umanjili borbenu snagu JNA, piše Novi list.