Nakon što je Ustavni sud ukinuo drugostupanjsku, pravomoćnu presudu u slučajevima "garaža" i "selotejp" Branimir Glavaš morao bi biti čim prije pušten iz zatvora u Bosni i Hercegovini, ističe zagrebačka odvjetnica Višnja Drenški Lasan koja je radila na djelomično usvojenoj ustavnoj tužbi.
“Glavaš ne može biti na izdržavanju kazne koja više nije kazna, jer u odnosu na njega više ne postoji pravomoćna presuda. Mi smo već uputili dopis Ministarstvu pravosuđa i zatražili da se pokrene postupak Hrvatske prema Bosni i Hercegovini kako bi se obustavilo izvršenje kazne jer više ne egzitira pravomoćna presuda”, kazala je odvjetnica. Pritom je pojasnila da se u susjednoj državi može priznati i izvršavati samo pravomoćna presuda hrvatskog suda.
No, kako takva presuda od odluke Ustavnog suda više ne postoji postupak puštanja trebao bi se čim skorije pokrenuti, smatra Drenški Lasan.
Govoreći o opsežnoj odluci Ustavnog suda koja je u ponedjeljak objavljena na gotovo 190 stranica Drenški Lanas ističe da je najbitniji njen prvi dio koji govori o stajalištima što bi Vrhovni sud trebao primijeniti i koje bi odgovore trebao dati kada se radi o Domovinskom ratu i događajima iz 1991.
Problematična primjena protokola Ženevske konvencije i odredbi konvencijskog prava
“Ustavni sud postavio je pitanje da li se i kako u tom slučaju primjenjuje drugi dodatni protokol Ženevske konvencije te da li se radi o međunarodnom ili nemeđunarodnom sukobu. Taj dio je najvažniji, zajedno s onim koji govori o primjeni odredbi konvencijskog prava, i to točno onih odredbi zbog kojih je Hrvatska u prosincu izgubila dva postupka u Strasbourgu – Zahirović pritiv Hrvatske i Lonić protiv Hrvatske”, kazala je odvjetnica.
Dodala je da će Vrhovni sud kada bude ponovno odlučivao o žalbama na prvostupanjsku presudu Glavašu i ostalima morati voditi računa o svim stajalištima na koja je ukazao Ustavni sud.
VEZANE VIJESTI
“Vrhovni sud u svojoj odluci nije dao jasne i decidirane odgovore da li se primjenjuje drugi dodatni ženevski protokol o zaštiti žrtava, a ako se primjenjuje mora dati kvalifikaciju kakvi su to odnosi bili 1991. jer su potpuno različita stajališta između prvostupanjske i drugostupanjske presude. Dakle o tome kada je zapravo Domovinski rat počeo, kada je Hrvatska bila priznata, to su političko pravni elementi koji nisu bili rasvijetljeni u presudama. Potpuno je jasno da je Hrvatska samostalna od lipnja 1991. da je postojao moratorij na samostalnost koji je istekao u listopadu i da su događaji do 10. mjeseca jedna priča, a iza toga druga”, ističe Drenški Lasan.
U osporenom dijelu drugostupanjske presude koje se tiču tzv. konvencijskog pravo ključno je pitanje “jednakosti oružjka”, odnosno načelo da je obrana trebala dobiti sve podneske koje je tužiteljstvo slalo sud kako bi na njih mogla odgovoriti. “Sud u Strasbourgu Hrvatsku je zbog takvih propusta već dva puta osudio, riječ je o dobro ustanovljenom standardu od kojega se ne može odstupati”, zaključila je odvjetnica.
Kazala je i kako se nada da će Vrhovni sud nakon ponovljenog postupka ukinuti prvostupanjsku presudu zagrebačkog Županijskog suda kojom je Glavaš osuđen na kaznu od 10 godina te zatražiti novo suđenje.
Matijević: Sudjelovanje medija bilo je od odlučne važnosti
Osječki odvjetnik Dražen Matijević kazao je da odluku Ustavnog suda nije dobio te da još ne zna kako glasi, zbog čega ne može reći kako će se ona odraziti na Glavaševo izdržavanje kazne.
“Poznato mi je tek da je ukinuta drugostupanjska presuda i da je Vrhovni sud dužan odrediti sjednicu i donijeti novu odluku po žalbama”, kazao je Matijević. Podsjetio je da su osim Glavaša, koji jedini kaznu izdržava u susjednoj BiH, ustavne tužbe na nepravomoćnu i pravomoćnu presudu podnijeli njegovi suosuđenici Ivica Krnjak, Gordana Getoš Magdić, Dino Kontić, Tihomir Valentić i Zdravko Dragić. Ustavni sud sve je ustavne tužbe ispitao u objedinjenom ustavnosudskom postupku i o njima donio jednu odluku obrazloženu na gotovo 190 stranica.
Matijević je prošlog tjedna zatražio od Ustavnog suda da, bez ikakvog daljnjeg odlaganja, donese odluku o ustavnoj tužbi, koju je u ime svog branjenika, podnio prije četiri godine i četiri mjeseca, a danas kaže da je znakovito da odluka Ustavnog suda dolazi nekoliko dana nakon što se “probio do medija”.
“I u ovome se pokazalo da mediji nisu sedma nego prva sila. Nije prošlo tri, četiri dana od kada sam u medije istupio s otvorenim pismom i odmah je uslijedila odluka Ustavnog suda, što pripisujem utjecaju i moći medija”, istaknuo je Matijević.
U otvorenom pismu Ustavnom sudu, koje je pročitao medijima u svom osječkom odvjetničkom uredu, Matijević je ustvrdio da je takvim nepostupanjem prekšen Ustavni zakon o Ustavnom sudu, što propisuje da će “Ustavni sud donijeti odluku o zahtjevu, prihvaćenom prijedlogu i ustavnoj tužbi u roku od najviše godinu dana”. Podsjetio je kako je ustavnom tužbom zatražio zaštitu temeljnih ljudskih prava svoga branjenika zajamčenih Ustavom i to prava na suđenje pred neovisnim sudom, prava na suđenje na temelju zakonitih dokaza, u kojem obrani optuženika moraju biti osigurane jednake mogućnosti dokazivanja kao i optužbi.
I glasnogovornica Vrhovnog suda Sanja Katušić Jergović kazala je da nije pročila odluku Ustavnog suda te da ju ne može komentirati.
