Opet su probali, opet su odgodili i vratili se korak unatrag - riječ je, naravno, o porezu na nekretnine. Istražili smo koliko je porez trebao podebljati proračune lokalne samouprave, ali i na koji način i prema kojim kriterijima zemlje zapadne Europe te one u susjedstvu oporezuju nekretnine.

Kada je početkom godine donošen Zakon o lokalnim porezima, ministar financija Zdravko Marić šturo ga je objasnio rekavši samo da će tri stara davanja – komunalnu naknadu, spomeničku rentu i porez na kuće na odmor zamjeniti jednim porezom na nekrentine koji bi trebao donijeti dodatnih 450 milijuna kuna jedinicima lokalne samouprave čiji će to prihod biti.

Ministarstvo financija dalo je tada primjer stana od 10 metara četvornih u Opatiji. Za takav stan neovisno o godini izgradnje danas se plaća ista naknada. Iako vlasti ponavljaju da će porez za većinu građana biti manji od komunalne naknade jasno je da će po kriteriju dobi manji porez plaćati samo oni čije su nekretnine starije od 30 godine. Vlasnici novijih nekretnina plaćat će porez i par stotina kuna više.

Većina država EU ima neki oblik poreza na nekretnine, no razlikuje vrstu i namjenu nekretnina.

Austrija primjerice ne naplaćuje porez na stambene nekretnine nego samo na poslovne, u Njemačkoj je porez od 0,26 do jedan posto vrijednosti nekretnine ovisno o tome gdje se nalaze i koje su namjene. U Irskoj se porez ne plaća na stambene nekretnine samo na one neiskorištene ili vikendice. Iznosi maksimalno 76,5 eura godišnje.

Danci plaćaju jedan posto vrijednosti za nekretnine do tri milijuna eura, a preko toga porez se penje na tri posto.

Razvijenije zemlje u pravilu imaju više stope poreza za vrednije nekretnine pa se često upravo ovaj porez u Europi smatra najpoštenijim porezom. Koliko imaš – toliko platiš.

I većina država u hrvatskom susjedstvu naplaćuje porez na nekrenine. U Sloveniji je uveden prije tri godine i iznosi o 0,15 posto do 0, 75 posto, Mađarska naplaćuje do tri posto vrijednosti nekretnine s granicom od maksimalno 25 eura po metru četvornom, U Italiji je maksimalna stopa 0,6 posto, a u Srbiji – jedan posto vrijednosti nekretnine.

Porez na imovinu u razvijenim je državama jedan od najizdašnijih poreza. Rijetke su države poput Hrvatske u kojoj se značajno više oporezuje rad od kapitala.

Ujedinjeno kraljevstvo zaradi godišnje više od 25 milijarda eura od imovinskih poreza, Poljska gotovo jednako toliko, Francuska 22 milijarde, a Njemačka više od 10 milijarda eura. Iako nema porez na nekretnine, Hrvatska ima porez na promet nekretninama, kao i promet na automobile, prihode od kamata. Godišnje uprihoduje oko 88 milijuna eura od imovinskih poreza.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.