Uoči današnje sjednice Vlade premijer Milanović obratio se javnosti poželivši dobrodošlicu novoizabranoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.
Na početku sjednice Vlade, premijer Milanović je zaželio dobrodošlicu novoizabranoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović. “Ja kao predsjednik Vlade pozivam da svaki četvrtak nakon Vlade Kolinda Grabar Kitarović dođe na razgovor kako bi raspravili o čemu radimo”, naglasio je Milanović te dodao kako će s novom predsjednicom surađivati u okviru zakona. ‘Želim joj sve najbolje’, kazao je.
‘Kitarović može odmah nakon inauguracije preseliti’
“Otvoreni smo za razgovor, Vlada je otvorena. Što se tiče želje da preseli svoj budući ured s Pantovčaka, tome teško ne možemo udovoljiti toj želji. Ako je to u duhu štednje koju i mi zagovaramo, tim bolje”, zaključio je Milanović obraćanje uoči sjednice Vlade te dodao da odmah nakon inauguracije može preseliti.
[UŽIVO] ZM: Bivšem predsjedniku zahvaljujem, novoj predsjednici @kolindagk želimo dobrodošlicu: http://t.co/lm8H6o99yn
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) January 15, 2015
Nakon toga Josipović se odmah ogradio od tvrdnji SDP-ovke Petrović Jakovina. Šefica kabineta predsjednika Ive Josipovića Danica Juričić Spasović izjavila je kako je predsjednik Ivo Josipović sve rekao u izbornoj noći. “Izborni stožer Ive Josipovića više ne postoji i nitko od bivših članova stožera nije ovlašten davati ikakve izjave u ime stožera ili sadašnjeg predsjednika Republike Ive Josipovića”, istaknula je.
U srijedu je u Dnevniku Zorana Šprajca, Josip Leko za N1 rekao kako u izbornoj pobjedi Kolinde Grabar-Kitarović nema ničeg spornog. “S političkog, ni s pravnog stajališta nije ništa upitno. Umjesto da se okrenemo pravim problemima, pokazujemo da smo mi sami sebi najbitniji”, istaknuo je.
Vlada danas o oprostu duga najsiromašnijim građanima
Inače, na dnevnom redu Vladine sjednice u četvrtak je Prijedlog sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima, a radi se o oprostu dugova najsiromašnijim građanima koji duguju do 35.000 kuna, a koji nemaju novca.
Vlada se za donošenje te mjere rukovodila isključivo socijalnim kriterijem i njome će biti obuhvaćen najsiromašniji sloj ljudi, korisnici socijalnih naknada, oni koji nemaju dodatne ušteđevine, niti dodatne imovine, primatelji invalidnina i oni koji su zbog takvog duga blokirani do godinu dana, a trebala bi obuhvatiti oko 60.000 građana.
Po prijedlogu sporazuma, prihvatljivi dug građana može iznositi najviše 35.000 kuna, kumulirano po svim vjerovnicima, i to na dan 30. rujna 2014., evidentiranog u Fini. Od toga najviše 25.000 kuna može biti dug prema vjerovnicima kojima je osnivač država, odnosno javnim poduzećima kao što su HEP ili HRT, a 10.000 kuna prema ostalim privatnim vjerovnicima.
U listopadu prošle godine Vlada je počela razgovore s bankama, teleoperaterima i jedinicama lokalne samouprave, tj. gradovima kojima su najsiromašniji građani dužni za usluge telefoniranja, komunalne usluge, struju, vodu i slično. Spremnost na oprost dugovanja vrlo brzo su iskazale banke i predstavnici gradova dok su teleoperateri bili “najtvrđi”, no na kraju je dogovor postignut i s njima.
