Smjenom vlasti Milina je s načelničkog mjesta bio pao na mjesto odgajatelja u policijskoj školi.
Prvi je radni dan 48-godišnji Nikola Milina kao novi glavni ravnatelj policije posvetio razgovorima s trenutačno najbližim suradnicima u Ravnateljstvu policije. No ljudi koje je zatekao na rukovodećim funkcijama mogli bi za koji dan biti bivši, ovisno o rezultatima natječaja koji se provode, piše Večernji list.
Naime, u tijeku su testiranja kandidata za zamjenike ravnatelja, biraju se načelnici u sjedištu MUP-u (izuzev načelnika Uprave granične policije) kao i načelnici svih policijskih uprava (osim Splitsko-dalmatinske i Požeško-slavonske). Tko će proći na otvorenim natječajima, “presudit” će upravo – po funkciji – Milina. Zato je i bilo nužno da Vlada glavnog ravnatelja imenuje prije njihova okončanja. I zato je bilo logično da njegov prethodnik Marko Srdarević dade ostavku jer je on bio ipak čovjek od povjerenja bivšeg ministra Vlahe Orepića, a ne aktualne vlasti.
Srdarevićev odlazak definitivno znači kraj najavljivane reorganizacije MUP-a, barem na način kako je to Orepić bio najavljivao. Koju viziju razvoja policije ima Milina, javnost će uskoro imati prilike čuti. On ju je ministru Davoru Božinoviću izložio u razgovoru, na kojem je bio kao jedan od devet kandidata za čelnika policije idućih pet godina. I prije no što je natječaj okončan, Milina je slovio kao favorit.
Riječ je o odlikovanom branitelju koji je u policiji od 1991. godine. Započeo je u PU splitsko-dalmatinskoj, u postaji u Solinu kao “cipelić”, odnosno operativac za pozorničko-patrolnu djelatnost. Pet godina kasnije “seli” se u sjedište uprave, u Odjel za suzbijanje općeg kriminaliteta kao kriminalistički službenik za krvne delikte. Zatim je od 1996. do 1998. godine bio sudionik procesa mirne reintegracije Podunavlja – kao zapovjednik postaje Mirkovci i policijski časnik za suradnju s UNTAES-om. Iz tog ga doba pamti i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, koja je rukovodila procesom mirne reintegracije. “Samozatajan i vrhunski operativac”, sažimlje sjećanja Š. Ožbolt.
Po okončanju mirne reintegracije, Milina se “seli” u Zagreb, u sjedište MUP-a gdje se počinje profilirati kao stručnjak za granicu pa je od policijskog službenika preko radnog mjesta voditelja Odsjeka za pojačani nadzor 2005. godine imenovan na mjesta načelnika Uprave za granicu zamijenivši na toj funkciji Filipa Dragovića koji je postao pomoćnikom ministra unutarnjih poslova za europske integracije, međunarodne odnose i mirovne misije. Milina i Dragović navodno su kumovi. No, dok je sadašnji glavni ravnatelj policije ostao u sustavu, dolaskom Ranka Ostojića ne čelo MUP-a Dragović je umirovljen, a u javni ga je život “vratila” predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imenovavši ga članom Vijeća za domovinsku sigurnost. Govori se da je Dragović – koji je lani bio slovio i kao kandidat za ministra policije – kumu sada pomogao lobiranjem.
Smjenom vlasti Milina je s načelničkog mjesta bio pao na mjesto odgajatelja u policijskoj školi. Ipak, i dalje se usavršavao na području granice te postao stručnjakom za to područje, zbog čega je imao dobre kontakte i s Ministarstvom vanjskih poslova i s Bruxellesom u vrijeme kada je Andrej Plenković ondje bio europarlamentarac. “S iznimnim sam se zadovoljstvo kandidirao i prihvatio časnu i zahtjevnu dužnost prvog čovjeka hrvatske policije. Poznajem sustav i uvjeren sam da ću zajedno sa suradnicima doprinijeti njegovom napretku”, izjavio je Milina, piše Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
