Treći predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Franjo Gregurić, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao aktualne političke događaje.

Upravljate li Hrvatskom iz sjene, kako vas prozivaju?

To je smiješno u najmanju ruku, ne možete vladati ničim iz sjene kad imate legalne organe vlasti. To su paranoične konstatacije nekih ljudi iz Mosta.

Otkud im motiv za to?

Teško je to reći, mislim da je velik problem nastao kad je pukla veza Mosta i HDZ-a u Vladi i nije mi jasno odakle inicijativa nekim od ovih zastupnika u Saboru koji govore da je to učinjeno pod komandom ili pritiskom uz sudjelovanje Nikice Valentića i moje. To bi se moglo razumjeti da smo mi u bilo kojem obliku savjetnici, ali mi to nismo. To da imate određene kontakte s ljudima, da, razgovarate, ali to nije razlog za ovakve procjene. Ako se sjećate, u jednom predizbornoj emisiji kad je bilo govora o tome što je to Most, kad se pojavio na sceni, rekao sam da je dobar amortizer izmđu HDZ-a i SDP-a, koji treba podržati. Međutim pokazalo se da Most to nije bio. Na koji je način izgubio povjerenje treba pitati njih.

Razgovarate li s Andrejom Plenkovićem?

Ne. Vrlo često se pokuša dobiti veza telefonom, ali on je previše zauzet da bi imao vremena za bilo kakve razgovore. Ako bude imao vremena, on će se javiti, ali zasad nismo imali kontakt o bilo kojem problemu.

Što biste mu savjetovali?

To je teško reći. Pametnom savjetnik ne treba, a budali savjetnik ne vrijedi ništa. Smatram da je on pametan čovjek i da mu ne treba puno savjetnika. Ako me pita, rado bih mu dao savjet ako on to želi. Imam visoko mišljenje o njemu, uveo je kulturniji politički rječnik. Ne barata uvredljivim rječnikom, ima dobar, bogat rječnik. Više bi mu koristila pomoć na unutarnjem planu, a na vanjskopolitičkom planu definitivno ne, on se tu izvježbao jako dobro. Kad me pitate za Most, ja sam isto iznenađen, nisam uopće reagirao na te napade koje su iznosili ponajviše zastupnici Bulj i Grmoja. Smatram da je to toliko nekorektno i nepotrebno i bez dokaza da nemam što komentirati.

Teza je da ste pogodovali i Ivici Todoriću.

Ja sam izašao iz vlasti 1993. godine, a Ivica Todorić se počeo stvarati 1994. Nisam ni po kojoj osnovi bio u kontaktu s Todorićem. Poznajem ga kao što poznajem vas, ali to ne znači ništa.

Smatrate li da je u njegovu slučaju sve teklo prema slovu zakona?

To neka odgovore oni koji su dužni odgovarati na ta pitanja prateći tijek razvoja te firme, ali mislim da je svima bilo jasno zadnjih 5-6 godina, kad je Agrokor postao nelikvidan i prezadužena tvrtka da je nešto trebalo učiniti da se svede u normalne okvire. Ja to neću propitivati, ali za to su odgovorni oni koji su bili u vlasti. Mslim da nije uredu kad kažu da je to privatna kompanija pa nas se to ne tiče.

Mnogi će reći da ste vi najodgovorniji za prijetvorbenu pljačku.

To su vrlo paušalne ocjene. 25 godina je prošlo mi imamo 25 posto neprivatizirane državne imovine. Procijenjena vrijednost te imovine veća je nego ukupni javni dug Hrvatske, ali treba tu imovinu privesti svrsi, to nije jednostavno i mnogi nisu znali rukovoditi imovinom koju su dobili u ruke.

Koga smatrate najodgovornijim?

Kompletne garniture od ’95. godine i dalje, koje su imale sve argumente u svojim rukama, poluge vlasti da kontroliraju, mogle su mijenjati zakon onako kako bi to bilo najkorisnije, nisu to učinili i zato je sad tako kako jest.

Rekli ste da je kriza Agrokora Putinova kazna Hrvatskoj. Stojite li i dalje pri toj tvrdnji?

Treba znati kako se u Rusiji vlada. Ja sam proveo dosta godina gore, morate znati da često naši političari griješe. Ne možete poistovjećivati demokraciju koju želi ruski narod od onoga što Trump želi za sebe. Rus voli imati gazdu. Putin je tipičan gazda, jer je vrlo pametan, školovan, sposoban i svi ga uvažavaju. I Sberbanka je u vlasništvu države. Kad je nešto u vlasništvu države, ne može biti donesena nijedna odluka da država nije rekla može li ili ne i ne treba to zanemariti.

Koji bi motiv bio Putinu?

Nitko neće zanemariti milijardu dolara, pogotovo kad se radi o maloj zemlji kao što smo mi. Ovo što je u zadnje dvije godine učinio, jako je dobro. Mi smo se, zato što smo tražili euroatlantske integracije,  tato što smo tražili euroatlantske integracije, udaljavali od istoka, trebamo bolji žviot, a toga nema bez jačanja odnosa. Nama je Rusija uvijek bila dobar i pouzdan partner i da se treba tamo vratiti, treba.

Plenković je s Rusijom imao gaf spominjući Krim.

Ja sam čak i u jednom intervjuu spomenuo da se o tome nije trebalo razgovarati na takav način. Plenkovića treba promatrati kao diplomatu više klase u europskoj kategoriji, koji ima obveze prema Europskoj uniji i prema Hrvatskoj. Shvatio je da treba razvijati odnos s Rusijom, pa se nije libio poslati nekoliko ministara u izaslanstvo s predsjednicom. Treba gledati drugačije i nama embargo prema Rusiji nije dobra stvar. On se može izbjegavati pametnim ponašanjem i odlukama. Došlo je vrijeme da se svatko snalazi na način da mu bude bolje, i Hrvatska se treba tako ponašati.

Hoće li Plenković uspjeti izaći na kraj s kritikama u smjeru ministrice Martine Dalić i ministra Zdravka Marića?

On je dosad uspio izdržati pritisak koji je bio, posebno od Mosta, čak i više nego od SDP-a. Hoće li uspjeti ili neće, mislim da vrijeme radi za njega. Sve je stabilnije, sve jače, bez obzira na kritike. Oporba mora kritizirati i usmjeravati na slabe točke, ali Marić slovi za najboljeg ministra financija kojeg smo imali.

Vjerujete li mu kad kaže da nije ništa znao?

Ne može biti da čovjek ne zna što se događa. Pitanje je do koje mjere u velikom sustavu jedan čovjek mora znati sve. Agrokor je jedan koncern europskih dimenzija, on nije lokalni.

Smatrate li da bi trebalo biti političke odgovornosti?

Neću ulaziti u te špekulacije i neću otežavati rad Vlade, ova Vlada za mene dobro vlada. Našli su se u šoku zbog Agrokora i napravili su dobar posao s lex Agrokorom. Ja bih gospodarski sektor pozvao za isti stol i našao sistem rezanja troškova i na taj način rješavanja njegove profitabilnosti.

Po vama je lex Agrokor dobar posao? Ne smatrate da je napravljen jako velik zakon u jako kratkom vremenu?

Nisam stručnjak za taj dio, samo gledam posljedice toga. On je uspio primiriti, omogućiti djelomičnu isplatu dobavljačima, pogotovo malim dobavljačima. Njima puno znači neplaćenih 50 ili 60 tisuća kuna. Oni su na neki način spašavali taj dio. Mene puno više zabrinjava kompletan poljoprivredni sektor i kako poljoprivredu obnoviti da bude konkurentna, kad nam se ljudi iseljavaju.

Pratite li objave Ivice Todorića?

Da.

Kako gledate na njegovu obranu?

Bit ću iskren, mislim da je Ivica Todorić upotrijebio ono što ima na raspolaganju, a to je da u javnosti stvori dojam da nije on sam kriv za propast toga, nego da ima i drugih ljudi. Prihvaćam činjenicu da je radio puno, ali rezultat se mjeri na kraju. Da je pokušao napravti iskorak i unaprijediti Belje, to se ne može osporiti. Da je pokušao stvoriti takav dojam kod ljudi da je on nešto popravio, da, ali treba se ispitati sve okolnosti toga.

Je li nemoguče u Hrvatskoj biti uspješan poduzetnik bez političkog patronata?

Ni Ivica Todorić nije dobio ništa, a da nije prošlo određene procedure ili fonda ili ministarstva. Je li sistem financiranja bio dobar, to je pitanje. Ja ne znam, ne mogu reći je li Ivica Todorić s kim od političara surađivao na način da mu ovaj pogoduje ili ne pogoduje.

Vi tvrdite da Ivica Todorić nije imao nikakav politički patronat?

On je mogao imati taj patronat nakon što je postao jak, prije toga nije imao.

Pišete knjigu. Hoćete li se obračunati s ljudima koji vas prozivaju?

Spominje me Manolić i neki ljudi iz Mosta. Ja u svojoj životnoj dobi nemam najmere ni s kim se razračnavati, u knjizi želim reći što se sve događalo u obrani istočnog dijela države dok su živi ljudi koji su u tome sudjelovali. Zaboravlja se, i tu vladu svi smatraju ružnim pačetom hrvatske politike, od HDZ-a i SDP-a. Svi su bili unutra. Ja sam kao Don Quijote, i stalno zagovaram veliku koaliciju. Treba nam program useljavanja ljudi koji su potrebni za budući razvoj Hrvatske i da napune prazne prostore oko nas.

Nisu li prevelike razlike HDZ-a i SDP-a?

Kad bi poštenije sjeli za stol, razlike bi bile minimalne. ja im javno poručujem da sjednu i pokušaju napraviti zajednički program.

Što je s Mostom?

Mislim da, bez obzira što mene proziva most, da su dosta toga naučili, bili su lokalno orijentirani, nisu vodli računa što je dugoročni državni interes. Oni jesu i trebaju biti snaga koja će okupiti da budu jedan mijeh između lijeve i desne strane.

Kako komentirate frakcije unutar stranke?

Toga je bilo uvijek i uvijek će biti. Možda ne bi bilo loše dopustiti frakcije, jer bi se tako spriječile strančice ove ili one. Nema razloga da se to ne kaže, ima ih i u HDZ-u i u SDP-u.

Kako komentirate najavu da Hrvatska kreće u nacionalizaciju Ine?

Ja ne znam ništa o tome, ali dat ću svoje mišljenje. Inu onakvu kakva je nekad bila defacto je nemoguće više napraviti. Ina je otišla u tuđe ruke, Mađari ipak vode brigu i vode Inu. Ovo što je Plenković izjavio za Badnjak mene je ograbrilo, smatrajući da će se Ini vratiti ono što je najvrednije, a to je istraživanje i zalihe nafte i plina. To je sve otišlo u ruke stranaca. Ta nova Ina, ako se otkupi, mora imati druge ciljeve i strateški program razvoja.

Vrijedi li prodati dio HEP-a da bi se otkupila Ina?

Postoji pet živih generalnih direktora Ine, i ja sam među njima. Ne znam je li itko od njih konzultiran prilikom izrade toga programa, ali ja nisam. Mislim da bi bila velika šteta ne razvijati proizvodnju elektroenergije, jer mi proizvodnju slabimo, a potrošnja raste. Trebalo bi zadržati HEP kao nositelja razvoja proizvodnje, dobave i plasmana elektroenergije.

Čime se bavite danas?

Pišem knjigu, i kao svaki pošten penzioner brinem da moji unuci završe školovanje, ostanu u ovoj zemlji i počnu raditi. Ja sam s državnog prešao na obiteljski i tu se zadržavam.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.