U Novom danu gostovao je Ivo Josipović, bivši predsjednik RH i čelnik stranke Naprijed Hrvatska.

Održali ste koncert prije nekoliko dana, vraćate li se glazbi?

Moj odnos prema politici je sada bitno drukčiji. U politici sam bio od 0 do 24, a sada se nadam da ću imati više vremena za glazbu.

Često vas se i dalje spominje u politici, izazivate žestoke reakcije, zašto?

Vidimo da moje zalaganje za sekularnu državu i ljudska prava kod nekih izaziva ospice, najavljuje se neke sudske tužbe, reinterpretira se moje izjave, a služi im to kao oblik promidžbe i za jačanje pritiska na hrvatsko društvo.

Zašto se i danas stvari vrte oko ideologije?

Ideologije govore o opredjeljivanju kakvog će okusa biti društvo, borimo se za profil zemlje kakva će biti sutra i jako griješe oni koji misle da su to pitanja prošlosti.

Ima li smisla opoziv Vlade koji sprema opozicija?

Ima, iako neće pasti Vlada sigurno. Mislim da to ni predlagatelji ne očekuju, ta inicijativa dolazi u ternutku kada javnost ne dobiva prave ili barem uvjerljive odgovore vezano uz temu Agrokora, a vidimo i da nisu baš svi potezi Vlade bili transparentni, da RH prijete neke tužbe i da nije možda najbolje objašnjeno zašto su napravljeni neki potezi tako kako su napravljeni.

Što za vas pokazuje kontekst Agrokora?

Da sustav nije, posebno monetarni, najbolje funkcionirao, naravno da ne može svatko znati sve o tim temama, ali postoje institucije koje su trebale reagirati. O krivnji Todorića treba svoje reći sud, ali on upozorava na neke aspekte novog aranžamana o kojem se Vlada mora ozbiljno očitovati. Profesorica Garašić također upozorava na neke stvari. Taj sustav upravljanja je napravljen u vrijeme kada se nije znalo tko su sve vjerovnici, a tu je i primjena anglosaksonskog prava.

Postoji li neki takav pravni presedan?

Ne sjećam se. Možete za neke stvari ugovoriti primjenu nekog stranog prava, u nekim aspektima, ali ima situacija u kojima to ne smijete, primjerice, hipoteka za hongkongošku tvrtku, koja nije vjerovnik, u našem pravu to nije moguće. Volio bih vidjeti kojom je čarolijom sud uknjižio hipoteku na tu tvrtku koja nije vjerovnik.

Što vam je sporno oko ugovora, roll upa?

Pa i ovo što vam kažem je posljedica toga, mislim da je to pitanje za državnog odvjetnika ne u kaznenom smislu, nego kako je moguće da imamo uknjiženu hipoteku na tvrtku koja nije vjerovnik, to kod nas nije moguće nikakvom čarolijom i volio bih da se objasne, neka odgovore i iz Vlade, kako je to moguće.

Ramljak je nesmjenjiv, ispada.

Odredbe koje su upisane u ugovor zapravo pokazuju da nešto postoji, tu je nešto prije pitanja je li dobro da Vlada ako je nezadovoljna ne bi mogla smijeniti Ramljaka, a vidimo da je i ranije, prije pregovora i samog imenovanja i pitanje je li on bio povjerenik nekog drugog … ne znam, to je sfera magle koju se mora račistiti.

Postavilo se i pitanje jesu li sigurnosne službe trebale pratiti, na početku krize, ali i kasnije, jesu li znale, jete li imali vi kakvih saznanja?

Nikad nisam dobio izvješće službe o tome da su nešto događa u Agrokoru, premda je i pitanje jesu li se te službe mogle uplitati. Naime, postoje službe koje su trebale pratiti – HNB, a nije bilo reakcija kakve su trebale biti. Stvoreno je okružje u kojem se Agrokoru vjeruje. A mislim da i vjerovnici moraju razmisliti o tome koliko su odgovorni. Postoji konglomerat krivih procjena i odluka koje nisu samo na strani države, nego i poslovnih partnera.

Smatrate li da se danas sigurnosne službe trebaju time baviti?

U izvjesnoj mjeri da, SOA, imaju mogućnost, a ne samo ovlast da sve društvene fenomene gledaju kroz prizmu nacionalne sigurnosti, no pitanje je što one mogu poduzeti, imaju ovlast da se bave i najtežim oblicima kriminala. Postoji pitanje zašto ili kako nije prije upaljen crveni alarm, ali to je i segment u kojem službe moraju paziti da ne zađu u civilni život bez jasne potrebe. Sada kada gledamo, vidi se da je potrebe bilo, ali često smo u društvu generali nakon bitke.

Vodi li se hibridni medijski rat?

U suvremenom svijetu sve države koje surađuju i konkuriraju na određeni način nastoje steći prednost i ne sumnjam da postoje aktivnosti i da druge države i one koje smatramo prijateljskima prikupljaju određene obavijesti, kao što to radi u određenoj mjeri i Hrvatska prikupljajući podatke.

Čini se da se o njemu govori kada se govori o pisanju medija kada su kritični prema vlasti?

To je opasna teza, RH je demokratsko drutvo, novinari propituju sve pa i Vladu i institucije, opasna je teza da se propitivanje rada Vlade smatra ratom protiv države.

Je li opasna teza da je ove vlasti gora samo oporba?

Može biti opoprba ovakva ili onakva, ali Vlada snosi odgovrnost za stanje u državi.

Kako gledate na situaciju s isražnim povjerenstvom za Agrokor?

Pisao sam i na Facebooku o tome da je oporba, prije svega SDP jeftino prokockala priliku koja se pružila, bio je tu izbor ustavnih sudaca, svaka čast kandidatima, ali vidi se da je HDZ-u bilo najvažnije da Šeparović bude izabran, on istina jest stručnjak, a SDP je loše trgovao s druge strane nudeći Selanca, koji – nažalost to tako moram reći – po svojoj težini nije jednostavno ekvivalent. Onda se krenulo s dodatnim utegom – povjerenstvom – HDZ se tu nećkao, kalkulirali su da će doći do postupka i da će povjerenstvo prestati raditi. Ali ako ima volje, ima i načina i zakon se može promijeniti i mislim da će biti gubitak ako povjerenstvo neće raditi, imamo tu konglomerat stvari koje nisu kazneno pravne naravi i tu povjerenstvo ima što raditi, a postoje različiti mehanizmi i ne treba previše pravničk emaštovitosti da ono nastavi svoj rad.

Što mislite o tome da se krene kronološki u priču oko Agrokora, svjedoci Mesić i Manolić su tu?

Ne znam tko je osmislio strategiju, u konačnici je važno da svi relevantni svjedoci budu pozvani, ja te podatke nemam, ne znam jesu li oni to, možda jesu.

Možda će i vas zvati?

Moguće, ali nemam što za reći o Agrokoru, nemam saznanja, a da li Mesić što zna, to ne znam.

Koliki je stvarni utjecaj politike kada je riječ o pravosuđu, puno je nezadovoljstva?

Sasvim sigurno i politika snosi odgovornost. Presude ne samo da moraju biti pravedne, nego tako i moraju izgledati, nažalost, to kod nas tako ne izgleda. Tu su i neki drugi utjecaji …

Koji?

Privatni razni, raznih ima presuda, neke su izazvale zgražanje javnosti, kako je do njih došlo, ne znam.

Kako gledate na izbor ustavnih sudaca?

Napravili smo maskenbal od izbora ustavnih sudaca, a jedino relevantno jest dogovor dvije velike stranke, a ta politička trgovina ne privlači najbolje ljude da uđu u taj izbor.

Što je razlog da se postupci dugo vode?

Mnogi neće ni dočekati da vide pravdu. Kod nas se postupci vuku kao trakavica bez kraja. … Imamo nekoliko visećih postupaka kaznenih, neki su vezani za ratne zločine, neki za gospodarski kriminal, ima dodira s politikom, imamo ping pong, ti postupci dugo traju, a nije u redu ni prema okrivljenicima da to toliko dugo traje.

Vidimo najave izmjena u izbornom sustavu – primjerice dizanje izbornog praga, zazivanje dvostranačja …

Ne mogu reći da to ne bi dovelo do nekih pozitivnih pomaka, ali koliko bi građani u to vjerovali … I sam sam promišljao da se možda revidira neke aspekte našeg političkog sustava, no svima njima mora prethoditi procedura koja ima dozu vjerodostojnosti. Ovako bi moglo zacementirati neke stvari.

Što bi to značilo za male stranke – nestale bi?

Nestale bi … mi jesmo možda pretjerali, imamo brojne stranke … ali treba biti vrlo oprezan. Osobno bih išao razmišljati o tome da se pooštre uvjeti za egzistenciju stranaka za što postoje različite metode.

Vidite li vi opasnost od populizma u Hrvatskoj?

Danas nema stranke koja nema veću ili manju dozu populizma. I globalni je javni prostor, za to ste zaslužni i vi mediji, možete imati i najpametniju diskusiju u Saboru, to u izvještajima nećete naći, ali ako netko izvali glupost, osigurao si je pažnju još danima.

Opasnost su možda neki, vidite li opasnost od Živog zida ili Mosta kako se to spominje?

S kojim bih pravom govorio da je netko opasnost ako dobiva glasove u Saboru? MOgu eventualno reći da je Živi zid s ovrhama, primjerice, taj problem, koji jest otvorio, ipak nije spriječio, ali otvorio je problem, jest, no neka se sada izbore za mehanizme koji bi doveli do redukcije najtežih posljedica za dužnike.

Očekujete li raspisivanje prijevremenih izbora?

Ne očekujem, i to zbog načina kako je Vlada komponirana, imamo jaki HDZ koji dominira, HNS koji je nakon što se rascijepio teško da će biti u prilici ostvariti relevantni rezultat … jedina opasnost je možda da se otkrije neka dodatna kriminalna dimenzija, ali ne očekujem.

Koliko je situacija slična onoj aferi Konzultantica?

Možda imaju neke sličnosti, ali Vlada je ipak stabilna.

Što vam govore rezultati anketa popularnosti političara i stranaka?

Na izborima odlučuju glasovi, one su samo pokazatelj određenog stanja u određenom trenutku.

Što je premijer Plenković donio u polički život?

Plenković je odnio određenu nadu i očekivanja da će HDZ biti europskiji. Desnica jača, on joj podilazi … ima nekih pomaka u ekonomskom smislu, ali analitičari upozoravaju da to neće biti dugog vijeka. Oporba želi razbistriti stvari i to je dobro. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.