Gost Novog dana bio je demograf dr. Stjepan Šterc.
Hrvatska je država s najmanjom stopom radno aktivnog stanovništva u Europi. Postoje procjene da u sljedećih deset godina moramo primiti najmanje 100.000 radno sposobnih stranih državljana kako bi saniralali posljedice katastrofalne demografske i ekonomske politike. Podaci o iseljavanju su alarmantni pa je i u proračunu za iduću godinu značajno povećan iznos za demografsku obnovu. Ministrica Žalac najavila je da će uskoro preko pola Hrvatske imati status potpomognutog područja.
VEZANE VIJESTI
“Ovo što se događa čini se pod pritiskom javnosti da Vlada počne donositi ključne odluke, to su neke usputne mjere koje su se donijele i u proračunskim stavkama, međutim, sve je to preblago s obzirom na intezitet negativnih trendova u Hrvatskoj”, kaže Šterc.
Slaže se s konstatacijom kolege Anđelka Akrapa koji je izjavio da nestajemo kao narod.
“Imamo izrazito negativne trendove, javlja se potreba za radnom snagom, predviđanja su da će se sljedeće godine uvesti 29.000, a godinu iza toga i 100.000 ljudi” kaže Šterc istučući kako već 21 godinu u ladici stoji strategija kojom je predviđen model pronalsaka deficitarne radne snage ali da je zanemarena.
“To nije prihvaćeno jer je najbitnije bilo uhvatiti jeftinu radnu snagu, najviše iz BiH, a sada je to nestalo”, kazao je Šterc i istaknuo da će se u situaciji u kojoj se sada nalazimo poslodavci morati sami ozbiljno pozabaviti problemom nedostatka radne snage.
Na pitanje kakao privući ljude iz inozemstva, kao primjer ističe model Irske i Izraela, zemalja kod kojih je temljena strategija revitalizacija migracije. Postoji i ona druga, manje pozitivna a za kakvom posežu u zemljama na Zapadu, da obrazovnu radnu snagu “love” na istoku i jugositoku Europe kako bi razvijali svoja gospodarstva.
“Dohvaćanje radne snage iz bilo kojeg prostora neće biti jednostavno”, ocjenjuje Šterc i upozorava da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji razrađen model kojim bi se izvan zemlje tražila radna snaga.
Kako privući obrazovane ljude, posebno liječnike kojih već nedostaje?
“Moramo to rješavati kroz poticaje, a mi ne potičemo ni djelatnosti koje čine temelj društva. Treba definirati model kako ih privući”, kaže Šterc.
Ocjenjuje da dosadašnje mjere Vlade neće sigurno zaustaviti iseljavanje, ali da će, moguće je, povećati rodnost.
“Procjena je da oko 3,3 milijuna Hrvata ima izvan RH, a koji su dio klasičnog iseljavanja od početka 20. stoljeća do danas, i s onim iz BiH, danas imao više populacije izvan RH nego u zemlji, a to je potencijal na koji se svaka vlada može osloniti”, zaključuje Šterc.
