Bivša premijerka Jadranka Kosor gostovala je u Novom danu i komentirala sastanak koji je imala s glavnim tajnikom Europske pučke stranke.
Razgovarali ste s glavnim tajnikom Europske pučke stranke. Što su bili sadržaji tih razgovora?
To je bilo na marginama, ti razgovori, jer glavnog tajnika jako dobro poznajem dok sam bila predsjednica Vlade i HDZ-a, i davao mi je potporu na ulasku u EU. Bili smo pozvani u jednu inicijativu bivših premijera, predsjednika vlada država Europske unije i nadam se da će pustiti korijenje.
VEZANE VIJESTI
Tko je još sudjelovao na tom sastanku?
Bio je bivši predsjednik Španjolske, glavni tajnik NATO-a, Rasmussen. I mi smo povezani u inicijativu koja će se širiti i na druge zemlje članice.
Kad će početi?
Nadam se u ožujku sljedeće godine. Jako je dobra inicijativa, jako smo svi optimistični, ona bi trebala povezivati i raditi na boljem upoznavanju arapskog svijeta i EU. Ono što je jako korisno bilo meni osobno u tim susretima, vidjeti i s druge strane u UAE ljude koji su apsolutno predani tome da se bolje upoznamo i zajednički radimo na općoj sigurnosti i razbijanju predrasuda jednih o drugima.
Je li glavnom tajniku EPP-a bila poznata činjenica da vi više niste u HDZ-u?
Ta činjenica je više nego poznata, pogotovo glavnom tajniku EPP-a, ali tamo ljudi nisu pozvani po stranačkoj pripadnosti nego zahvaljujući rezultatima i iskustvu. U takvoj inicijativi važno je iskustvo i da to budu ljudi bez predrasuda, koji su se suočavali s teškim problemima i uspješno ih rješavali. Jako sam zadovoljna i vjerujem da to može prerasti u jednu dobru inicijativu u koju će se uključivati mnogi, ali ne samo političari. Svatko će od nas predložiti projekte koji će se raditi. Ja sam predložila neke projekte vezane za žene. To bi trebala biti vrsta sitnog veza koji bi se proširivao i bit ću prezadovoljna ako ta inicijativa zaista uspije. Budući da je glavni tajnik EPP-a uključen, a to je najjača politička obitelj u EU, to može cijelom projektu dati ozbiljnost i učinkovitost.
Je li na tom sastanku bilo riječi o hibridnom ratu? Vodi li se u Hrvatskoj medijski hibridni rat?
Ne, nije bilo. Bilo je govora o stvarnim mogućim ratnim opasnostima. Ja ne znam i nisam ni od koga čula što se zapravo podrazumijeva u punom smislu riječi o hibridnom ratovanju i oni koji to govore trebaju to objasniti javnosti. Svatko tko to čini, a čini sastavni dio vlasti, propitivanje ili javno kritiziranje svakako nije ratovanje, nego je to temelj demokratskog funkcioniranja svake demokratske države. To nama jamči Ustav RH i u tom kontekstu mislim da nije točno da bi se u Saboru kažnjavali zastupnici zbog izrečenih riječi, bez obzira bile one ponižavanje i vrijeđanje drugih. Zato Sabor ne skida imunitet za privatne tužbe koje se temelje na kleveti, lažima, vrijeđanju. Tko bi određivao i koji bi sud presudio da je nešto teška uvreda za nekoga. Različito možemo shvaćati uvrede, a pogotovo ako iza onoga što je izrečeno stoji neka činjenica koja je javno neosporena, ali se o njoj previše ne govori. Vjerujem da to nije točno i da će to brzo čelništvo Sabora osporiti, ali oni koji govore o hibridnom ratu minimalno bi javnosti trebali objasniti tko ratuje i kako ratuje, ali i ako jesmo u tom ratu, kako ćemo se braniti i od koga ćemo se braniti.
