Gost Pressinga Dubravka Merlića bio je ministar zdravlja Siniša Varga.
Zašto ministar zdravlja Siniša Varga ne silazi s naslovnica hrvatskih medija, jesu li afere posljedica ministrovog nesavjesnog djelovanja ili smišljena podvala pojedinaca i interesnih grupa, koji se osjećaju pogođenim njegovim potezima – samo su neke od tema o kojima je Varga govorio u Pressingu.
Poslovi osiguranja
Varga je komentirao angažiranje posrednika pri ugovaranju poslova osiguranja bolnica koje će na kraju inkasirati za taj posao sedam milijuna kuna?.
“Angažirali smo eksperte za pitanje osiguranja. Ono što nam je najbitnije je osiguranje odgovornosti. Radi se o međunarodnoj korporaciji, to je akter na globalnom tržištu osiguranja koji jako dobro znaju svoj posao. Ja ne čitam sitna slova u ugovorima, to je moj krimen, a oni to jako dobro rade. Onaj tko dobije na natječaju će platiti proviziju toj tvrtci. Oni su ti koji utjeruju naplatu štete od osiguravatelja”.
VEZANE VIJESTI
Varga tvrdi da u Minsitarstvu zdravlja nema osobe koja je mogla obaviti ugovaranje poslova osiguranja bolnica.
“To nema veze jedno s drugim. Kada se radi o osiguranju nema takvog zaposlenog u Ministarstvu. U Hrvatskoj ima 41 tvrtka koja se time bavi, a mi smo se odlučili za ovu. Oni su sami došli s ponudom i bilo je nemoguće osporiti njihove tvrdnje o štednji. Predznanje globalnog igrača nam je dalo sigurnost da nema suvlasnika između samog osiguravatelja i posrednika pa smo sigurni da oni neće favorizirati nekog od budućih posrednika.
Nemam saznanja o ranijoj korupciji. Police su bile izuzetno skupe, a naplata štete izuzetno mala”, komentirao je Varga i dodao da svatko tko ima dobru ideju može doći u Ministarstvo i iznijeti ju, ali u skladu sa zakonom”.
Ostale afere
U uvodu smo već rekli kako ste bili jedina tema sjednice Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Izrečena Vam je i adekvatna kazna u jednom slučaju. Oko primanja honorara još se čeka odluka,a Vaš zahtjev za mišljenjem o sukobu interesa u slučaju nabavke eletričnog automobila ocijenjen je blago rečeno neukusnim. Zašto ste to tražili sad, a ne u trenutku kad ste namjeravali kupiti automobil?
“To je nabava mog privatnog automobila koji je kupljen od privatnog dobavljača. Smatra se spornim taj poticaj. Unaprijed sam o tome razmišljao i pitao Povjerenstvo koje mi u roku nije odgovorilo”.
Varga je komentirao i smjenu četvero sanacijskih ravnatelja osim ravnatelja KBC Splita.
“Neću negirati da sam razgovarao s gradonačelnikom Baldasarom o tome, ja sam ga pozvao. Njegovo mišljenje nije meritorno jer se radi o bolnici državnog ranga. Razgovarao sam s njim zbog poznavanja lokalnih prilika kako bih saznao kakvi su međusobni odnosi”.
Po čemu je ravnatelj KBC Split bolji od ravnateljice KBC Sestara milosrdnica čija je bolnica proglašena najboljom, a ona sama čak i nagrađena?
“Ja sam joj osobno dodijelio to priznanje. To nije nelogično jer se radi o financijsko-ekonomskom poslovanju što nema veze s ovim. Rukovođenje bolnica su sasvim druga priča”, smatra Varga koji je komentirao i tvrdnje ravnatelja koji kažu da su smijenjeni bez pročitanog izvještaja o poslovanju.
“Podaci koji mi oni dostavljaju su jedini podaci koje imam. Ako tvrde da nemam dobre podatke to je već dovoljan razlog za ostavku”.
Vaarga ne misli ponuditi ostavku ukoliko novi ravnatelji ne zadovolje očekivanja.
“Oni su čelne osobe pravnih osoba. Oni samostalno odgovaraju. Ministar ima odgovornost prema provođenju programa. Stojim iza svoje odluke”.
“Mandatar je taj koji odlučuje o smjenama. Razovaram s njim o svakojakim stvarima i diskutira se sve što se pojavljuje u medijima. Što piše u medijima mi je sekundarna stvar, pogotovo što piše o meni. Ni premijer Milanović ne gleda previše televiziju, i ja sam blizu toga”, rekao je Varga.
X-RAY
Treba li zabraniti rad liječnicima u javnim bolnicama ukoliko odbiju obavljati pobačaje?
Za moj pojam ne.
Je li bilo opravdano ulaganje čak 1, 2 milijuna kuna u obnovu dvorane HZZO u iznajmljenoj zgradi?
Da
Vjerujete li da Vas i Vaše ministarstvo prisluškuju?
Ne
Je li dr. Rajko Ostojić bio uspješan ministar?
Da
Bojite li se objaviti imena osoba i tvrtki koje vam navodno podmeću?
Kad bih imao dokaze odmah bih prijavio.
Pritisci lobija
Varga je komentirao i pritisak raznih lobija na Ministarstvo zdravlja.
“Ono što ja nastavljam je racionalizacija sustava. Onog trenutka kad smo uspjeli suzbiti ekstra profite krenuli su napadi. Opće je poznato da farmacetska industrija ima velik protok novca i utjecaj. Mi smo napravili međunarodno referenciranje lijekova prema pet zemalja. Uspoređivanje cijena je prvi korak, a drugi utvrđivanje cijena u Hrvatskoj. Oni su svjesni dosadašnje prakse koja je bila na razini ekstra profita i oni su izuzetno susretljivi i na tome im zahvaljujem”.
“Dosad smo tom racionalizacijom uštedjeli 13 posto od ukupnih pet milijardi kuna”.
Umjetna pluća, Medikol, Stomatološki fakultet
Varga je komentirao i raniju nabavku tzv. umjetnih pluća.
“Ja nisam stručnjak za to. Imenovao sam povjerenstvo da se utvrdi koji je točan broj potreban za Hrvatsku. Imamo oko 40 umjetnih pluća trenutno, a ako se ustavnovi da ih je previše, onda ćemo višak vratiti”.
Osvrnuo se i na slučaj preseljenja dječje bolnice u zgradu Medikola.
“Medikol je tu sporedna priča. Tu su prvenstveno u igri poslovne banke. To je optimalno mjesto za preseljenje bolnice jer je ishođena građevinska dozvola i namjenski je izgrađena zgrada za zdravstveni objekt. Ono što iščekujemo je epilog predstečajne nagodbe i sudbine tih prostorija. Rezervne varijante su izgradnja na ledini u Dubravi, ali to je puno dalji put”.
“Razmišljali smo i o preseljenju Stomatološkog fakulteta u prostor Klaićeve bolnice u tom slučaju”.
Priziv savjesti
Već duže vremena svjedoci smo rasprava o prizivu savjesti liječnika koji odbijaju vršiti pobačaje. Neke njihove kolege smatraju da im nije mjesto u javnim već u konfesionalnim bolnicama.
“Imamo situaciju s bolnicom Sveti Duh. Priziv savjesti je isto dopušten i ja se toj zakonskoj odredbi ne protivim. Tu s liječnicima ne treba raspravljati u stručnom smislu. Na nama je da mi osiguramo mogućnost pobačaja. Bolnica je u tom slučaju dužna angažirati stručnjaka koji bi napravio pobačaj, a Sveti Duh to još nije napravio.
Varga je pritom komentirao i stručnost hrvatskih liječnika.
“Hrvatska ima vrhunske liječnike koji su vrlo traženi vani. U Hrvatskoj hodaju agencije koji plasiraju naše liječnike na strana tržišta. Tamošnje plaće su srazmjerne hrvatskim plaćama prema standardu u tim zemljama. Zato smo istražili kakve oni uvjete dobivaju tamo. Pokušavamo duplicirati te uvjete u Hrvatskoj”.
Slučaj Ranke Štern Padovan
Varga je komentirao kako gleda na otkaz što ga je na KBC Rebro dala Ranka Štern Padovan. Kako sama tvrdi, otišla je jer “ne želi raditi u sustavu u kojem se pacijentima ne može omogućiti dostupnost pretraga”.
“Poznajem profesoricu vrlo dobro. Ona je veliki radnik i časna osoba. Mislim da je došlo do konflikta na osobnoj razini između samog odjela i nje kao rukovoditelja koja je pred imovinu. Sama uprava mora spriječavati takve konflikte. KBC Zagreb ima nadprosječne rezultate po pitanju pregleda. Ona je htjela smanjiti te liste čekanja”.
Liste čekanja
Varga tvrdi da su se smanjile liste čekanja u hrvatskim bolnicama.
“Ono što smo adresirali kao veliki problem su onkološki odjeli i djeca. Tu smo uspjeli skratiti liste čekanja na ispod 30 dana. Drugdje su pak porasle liste čekanja. CT vratne kralježnice se primjerice duže čeka. Aparatura je predugo zanemarivana u Hrvatskoj.
Liste čekanja su smanjene. Što je teže medicinsko stanje to pacijent prije dolazi na red. U nekim područjima imamo jako duge liste čekanja i preko godine dana. Uvodimo popodnevne smjene i rad subotom da dodatno smanjimo liste”, rekao je Varga.
Dugovi
“Procjena je da hrvatsko zdravstvo trenutno duguje oko 2,1 mlrd. kuna”, rekao je Varga.
“Mi smo zatekli velike dugove. Vlada je uvela sanacijski program kako bi konsolidirali dugove. Ovo što sada imamo su nova dugovanja koji su rezultirali smanjenim proračunom. Sada imamo skroz nova pravila igre jer bolnice nemaju razloga za nova dugovanja. Do 31.12.2017. želimo da više nemamo dugovanja u zdravstvu i liste čekanja duže od 60 dana”.
Varga se dotaknuo i racionalizacije bolničkog sustava.
“Mi u Hrvatskoj imamo 61 bolnicu, naravno da je to previše. Mi smo ipak odlučili zadržati tu brojku, ali ih ograničavamo na djelatnosti ovisno o dostupnosti osoblja. Na regionalnoj osnovi se može napraviti podjela”, zaključio je Varga.
