Zastupnik GLAS-a Goran Beus Richembergh gostovao je u emisiji N1 studio uživo i komentirao aktualne političke teme.
HDZ ima problem u dvije svoje velike županije, kako ste doživjeli pressicu Darka Milinovića?
“Nakon što se neko vrijeme pritajio nakon pobjede na lokalnim izborima očito je nezadovoljstvo Plenkovićem i ministrima dovelo do te neuobičajene erupcije. Ono što je loše je da klijentelizam na nacionalnoj i lokalnoj razini još živi. Počupali su se oko lukritivnog mjesta, nije im važno hoće li nacionalni park voditi stručna osoba nego tko će ga voditi. Ovo je bila demonstracija slabosti”.
Kako da se u manjim sredinama ljudi zaposle osim sa stranačkom iskaznicom?
“Jasno je da je to klijentelistička mreža, procjenjujem da veliki dio članova nije u stranci zbog svjetonazora već zato što preko toga ostvaruju sigurnost i sinekure, to nije slučaj samo u ličkoj županiji i to je žalosno”.
Zagrebački kandidat je također postavljen po stranačkom ključu?
pročitajte još
“A kako drugačije ako je važna kvalifikacija bila članstvo u stranci. Ne možemo reći da su menadžeri iz HDZ-a osobito bolji od drugih, ovdje je riječ o lukrativnom mjestu gdje se od odlaska Dujmovića, supruga kandidatkinje gospodina Milinovića, što je također skandalozno, nije inzistiralo na članstvu. Ovo je vraćanje na staru priču i očito je da HDZ drugačije ne zna vladati. Klijentelizam je uhvatio dobre korijene u svim strankama, osobito velikim. Stranačka pripadnost ne može biti kriterij za ništa, pa ni za diskvalifikaciju, ali kada je riječ o namještanju… Kada plan stranke poremeti neki kandidat onda je jasno da je riječ o namještanju. Ovo je prevršilo svaku mjeru, ne radi se samo o predsjednicima uprava, to je ogroman broj sinekura bez namjere da se nešto pomakne na dobro. Nacionalni park Plitvička jezera je najveći i najvažniji park, ima veliku imovinu i puno zaposlenih, to ne može raditi svatko. Treba biti tamo gdje treba biti kada se donose odluke, da vas se ne zaobilazi u nadležnom minisarstvu..”
Kako gledate na rješenje premijera Plenkovića u slučaju župana požeško-slavosnkog Tomaševića?
“Rekao bih da se radi o zakašnjeloj reakciji, to je trebalo napraviti prije mjesec i pol, dva. Mislim da je okidač bila Mara Tomašević koja je rezignirano i javno poručila ženama da se više javno ne bune i da trpe šamare, to je bio šamar HDZ-u koji su se nadali da će to sve proći ispod radara. Šteta je napravljena, ovaj ultimatum samo pokazuje da premijer ne radi ništa u 24 sata, po meni nije iskren, kada bi Vlada bila iskrena da se riješi ovakvog balasta inzistirala bi da se na Sabor stavi rasprava o ratfikaciji Istanbulske konvencije”.
Milorad Pupovac bi želio bolje društvo, kako komentirate te poruke?
“Pravoslavni Božić je donio nekoliko važnih poruka. Pozicija srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj je jako važna. Nažalost, svjedočimo procesima u kojima se manjine ne osjećaju najugodnije, govor mržnje u javnom prostoru, govor šovinizma, prijetnje, rehabilitacija ustaških reminiscencija je bolna. Premijer mora reagirati što prije na to, manjine podupiru Vladu jer samo tako mogu ostvaritri svoje interese ali to se ne mora raditi s figom u džepu”
Jasni prioriteti, struja pa ćirilica?
“Mislim da su to dva procesa koja moraju ići zajedno. Zadaća Vlade je da osigura tolerantnu atmosferu za druge i drugačije, da se ne uvlačimo u matricu ponašanja iz 90-ih kada je razina netolerancije bila strašna. Hrvati moraju biti relaksirani kada su manjine u pitanju, Hrvati su svoj na svome i veličina u izgradnji vlastite nacije je kako se odnosimo prema nacionalnim manjinama”.
Pupovac smatra da se klatno koje je bilo otišlo desno sada vraća lijevo, kako to komentirate?
“Nadam se da je tako, ne bih odbacivao povjerenje predsjednika Srpskog narodnog vijeća u taj stav. Očekuje nas opasna situacija, a to je predsjednička kampanja koja je uvela ideološke teme i bojim se to ne dogodi ponovno. Mislim da ako Kolindi Grabar Kitarović budu sekundirali s desnice to će biti korak unazad”.
Danas je predsjednica otputovala u Tursku, glavna tema će biti BiH. Kako će ona utjecati na Bošnjake putem turskog predsjednika Erdogana?
“Sjajno je da je došlo do tog susreta, Hrvatska i Turska su prijateljske zemlje i imaju čitav niz zajedničklih interesa i očekujem da će bilateralna pitanja biti također snažno prihvaćena. Čini mi se da se premalo čini u osokoljavanju veće ekonomske suradnje i trgovinske razmjene koja je rapidno pala nakon našeg ulaska u EU. Važno je da funkcionira trilaterala i da se traži razumijevanje Turske i razgovori s bošnjačkim vrhom. Hrvatska je iznjedrila prijedlog o posebnom tretmanu BiH prilikom ulaska u EU. Oba politička vodstva, i hrvatsko i BiH, trebaju biti kooperativnija oko zajedničkih perspektiva, premali je broj međugraničnih projekata koje Hrvatska kao članica može iznjedriti. Danas sutra će doći schengenska granica koja će biti opterećenje svima, tu se malo radi i to je velika kritika vlastima u BiH jer ne iskorištavaju prvog susjeda koji je članica EU-a”.
Što bi Erdogan od Hrvatske mogao tražiti zauzvrat?
“Ne znam, ali Hrvatska može u trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi Turska gdje je visoka inflacija, mora naći novac za dugove, za Tursku je izlaz povećanje izvoza, traže se investicije i u tom smislu Hrvatska može biti gospodarski partner. Od nekih konkretnih pitanja koja će staviti na stol je status Kurda koji se nalazi u Osijeku i kojem prijeti izručenje, ali tu predsjednica nema ovlasti. Jasno je da je konačna odluka na ministru Bošnjakoviću, s obzirom na činjenicu o pravima izbjeglica, sudovi su utvrdili da postoje formalni razlozi za izručenje ali na ministru je da donese odluku”.
