Bivši predsjednik Republike Hrvatske i čelnik stranke Naprijed Hrvatska Ivo Josipović gostovao je u Točki na tjedan.
Kako komentirate sastanak predsjednice Grabar Kitarović Erdoganom kojeg zbog kršenja ljudskih prava mnogi izbjegavaju? Kritike su joj upuće i zbog toga jer je u Tursku išla lobirati za promjene izbornog zakona BiH, a što je unutarnje pitanje druge zemlje.
VEZANE VIJESTI
Erdogana ne treba izbjegavati, kritični smo prema nekim aspekitima, treba imati mjeru u kontaktima sa svima, pa i s njim. Predsjednica je propustila otići na sastanak mediteranskih zemalja, jer, kako kaže, nije bila pozvana.
Kad je riječ o ovoj temi, cijela priča je ametarski izvedena. Raspravljati o trećoj zemlji, a bez njene nazočnosti je, blago rečeno neprimjerno. S obzirom na našu povijest u odnosima s BiH, jasno je da takve stvari ne bi trebalo raditi. Predsjednica je dobila šamar Erdogana kada joj je rekao da je to unutarnja stvar BiH, jer on zna da oko ovakvih pitanja ne udarate na velika zvona ono o čemu mislite razgovarati.
Sasvim sigurno, ne smije se nijedna zemlja ponižvati na način da se miješa u unutranje pitanje druge zemlje.
Prema onom što su nakon susreta Grabar Kitarović i Erdogana izjavljivali Bakir Izetbegović i Dragan Čović, čini se da je predsjedničin posjet Turskoj dodatno produbio tenzije između hrvatskog i bošnjačkog vodstva u BiH.
Treba prihvatiti ono što osjećaju ljudi u BiH, ako smatraju da izborni zakon nije dobar, neka se bore za drugi izborni sustav. Prije svega, na to gledam kao na pitanje susjedne i prijateljske zemlje, ako oni sami ne nađu dogovor, nema toga tko će iz Tuske, Srbije ili neke druge zemlje nametnuti rješenje. To je pitanje da li imamo pravo i promišljati o tome. Kada sam bio predsjednik, imao sam zadovoljstvo i odlične odnose s Čovićem i Izetbegovićem, znali smo utroje vrlo otvoreno razgovarati, ali ne u formi koja negira suverenost BiH ili RH. Javno demonstriranje nepriznavanja suvrenosti druge zemlje nije dobro.
Predsjednica često govori o stanju u BiH, a zbog svojih izjava doživljava brojne kritike službenog Sarajeva. Ima li RH uopće pravo raspravljati o uređenju BiH?
Pitanje je način. Postoji jedna opsesija Hrvata u BiH, ali i kod hrvatskog državnog vodstva, da pred kamerama treba udarati kako bi trebalo biti u BiH, a to je, naravno, pogrešno. Ako se i promijeni izbori zakon u BiH, to neće biti zbog predsjednice već uprkos predsjednici.
Mislim da od ovog Hrvati u BiH nemaju nikakve koristi, treba naći drugi način, a izbjegavati agresivni udar na suverenost susjedne zemlje.
Dok ste Vi bili predsjednik, je li Vas kritiziralo službeno Sarajevo?
Tu i tamo neki od bošnjačkih medija su znali nešto napomenuti, ali to je bilo marginalno. Za mog mandata, mislim da smo izgurali model koji je BiH nudio lakši put u EU. Nadam se da će se političari okrenuti prema najvažnjijem cilju, a to je članstvo BiH u EU.
Pitanje većine i manjine je trebalo riješiti tako da onaj tko je većina drugima da ono da što bi sebi želio tamo gdje je manjina.
Nakon haške presude šestorici Herceg-Bosne u BiH su dodatno porasle tenzije.
Presuda je takva kakva je. Udruženi zločinački pothvat je doživio pravne kritike, ali presuda je tu. Znamo da je bilo strašnih zločina. Prva rekacija nakon presude je trebala biti sućut žrtvama zločina, predsjenica je trebala pohitati u Ahmiće. I Hrvati su bili žrtve zločina, ali su ih i počinili prema Bošnjacima i Srbima.
Predsjednica putuje u službeni posjet BiH, što mislite, je li to pozitivno?
Nadam se da, kao što je dobro i da je bila na ručku s Pahorom. Jedna od najvažnijih funkcija predsjednice je da RH drži u prijateljskom okruženju. Ako takav bude odlazak u BiH, ja ću ga osobno pozdraviti.
Je li kasno da predsjednica sada ode u Ahmiće?
Mislim da bi bilo dobro da tamo ode, ali neću joj ja davati savjete. To bi bilo blagotvorno za odnos odnos između država, ali i za unutarnje odnose u BiH.
Već je počela kampanja za predsjedničke izbore. Vidite li Vi protukandidata Kolindi Grabar Kitarović?
Nikada ne znate, moje iskustvo to pokazuje, imao sam rejtinge daleko veće, a nisam pobijedio. Možda se pojavi neko ime o kojem se danas ne razmišlja, predsjednički izbori su vrlo specifični. Treba pričekati godinu dana da se kandidati profiliraju.
Namjeravate li se Vi kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima?
Često mi postavljaju to pitanje, ali ja sam od onih koji su realisti. Kad dođe vrijeme, procijenit ću žele li građani politiku koju sam promovirao – pomirenje i reforme. Reforme sada nisu na jelovniku. Kad dođe vrijeme, vidjet ćemo ima li mjesta za takvu politiku.
