Sve veća pošast na internetu je govor mržnje, a u Hrvatskoj su posebno izloženi novinari koji dobivaju i prijetnje smrću. Vlada je, čini se, odlučila tome stati na kraj, a izradi zakona vodit će se smjernicama Europske komisije.
Govoru mržnje i prijetnjama koje se iz udobosti sobe šalju u online svijet – odlučili su stati na kraj – Zakonom. I to nakon što je radna skupina ureda za digitalno društvo zaključila: Kaos vlada na društvenim mrežama na kojima se sve češće prijeti i političarima i novinarima, potiče nasilje, širi mržnja, ali i fake news odnosno lažne vijesti.
“Ujedno je ukazana potreba edukacije svih građana o poželjnoj i nepoželjnoj komunikaciji na internetu i društvenim mrežama. Svi građani Republike Hravtske moraju biti svjesni da off line i online komunikacija imaju jednaku vrijednost, i da svaki oblik nepoželjnog komuniciranja koji nije prihvatljiv nije ni u virtualnom okružeju”, kaže državni tajnik Bernard Gršić.
VEZANE VIJESTI
Radit će se i sankcijama, ali u manjoj mjeri. Ipak, mnogi smatraju da ništa neće pomoći dok se ne promjeni stav u društvu.
“Ma mi moramo promjeniti ponašanje. I sad imamo zakone koji reguliraju govor mržnje i poticanje na nasilje, pa mi smo pred Agencijom imali 6 tisuća ljudi, nitko od države se nije oglasio, nitko, dapače potpredsjednik Sabora je bio jedan od prosvjednika, pitanje je načina i brzine na koji će se reagirati”, kaže Mirjana Rakić, bivša ravnateljica Vijeća za elektroničko medije.
Trenutno tri Zakona sadrže odredbe koje se odnose na govor mržnje, a tu je naravno i Kazneni zakon. No, činjenica je da se ne provode uvijek i da se ne provode ujednačeno.
“Jedno je pitanje treba li nam uopće zakon ili nije, ili samo treba učinkovitije koristiti postojeće zakone, i imati ujednačeniju praksu. A ukoliko se odluči da je potreban novi zakon on bi svakako trebao sadržavati što bolje razrađene kriterije o odlučivanju o pojedinim slučajevima”, kaže zamjenica pučke pravobraniteljice, Tena Šimonović Einwalter.
Ovakav Zakon koji je trenutno tek u fazi incijative, a na njemu će sasvim sigurno raditi i Ured pučke pravobraniteljice, mora biti jasan i precizan. I istovremeno fleksibilan kako bi mogao uvažiti različite situacije i konktekste. A to je svakako izazov, dodaje zamjenica pučke pravobraniteljice.
HNS kao koalicijski partner dao je podršku ideji uvođenja reda.
“Tu trebamo nešto napraviti, ali ono što čekamo je prijedlog zakona, i to ne smije ići na ograničavanje slobode govora”, kaže Ivan Vrdoljak.
I dok se Središnji ured za digitalno društvo poziva na smjernice Europske unije – jedinstven zakon za regulaciju online mržnje i fake newsa još ne postoji. I Bruxelles je naime tek formirao radnu skupinu koja treba donijeti rješenja.
