Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kojemu mandat istječe u nedjelju, 11. veljače, a novo još nije izabrano, izrazila je u subotu nadu da kraći prekid kontinuiteta Povjerenstva neće dovesti do narušavanja rada samog tijela i da će ono biti izabrano kada je najavljeno, a o pritiscima nije željela govoriti.
„Uistinu ne znam, pretpostavljam da je možda, s obzirom na druge probleme s kojima se susreću Vlada i Sabor, to možda omelo taj proces. Još uvijek vjerujem da postoji mogućnost da će se taj izbor provesti onda kad je najavljen i da kraći prekid kontinuiteta neće dovesti do narušavanja rada samog tijela“, rekla je Orešković u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija.
Saborski Odbor za izbor i imenovanja u petak je utvrdio listu od devet kandidata za predsjednika i četiri člana Povjerenstva i poslao je Hrvatskom Saboru koji bi o novom Povjerenstvu trebao odlučivati slijedeći tjedan.
Orešković, koja je uz Natašu Novaković kandidatkinja za predsjednicu Povjerenstva, objasnila je zašto bi željela nastaviti taj posao.
„Smatram da na temelju svog znanja, iskustva, volje da kroz rad učim i razvijam područje sukoba interesa, mogu svemu tome dati svoj doprinos“, izjavila je.
Pozitivan profesionalni stres
O pritiscima, pokušajima nezamjeranja, nije željela govoriti.
„Na to pitanje ne bi htjela odgovoriti“, rekla je Orešković.
Kada govorimo o političkim pritiscima pitanje je što se pod tim podrazumijeva, ako se misli da je netko nazvao ili izričito tražio donošenje ovakve ili onakve odluke, irealno je očekivati da bi se dužnosnik upustio u tako nešto, kaže predsjednica Povjerenstva.
„Ako pričamo o cijelom kontekstu pojedinog trenutka u kojem se odluka donosi, možda riječ pritisak nije pravi termin, ali da to stvara pozitivan profesionalni stres, to je za očekivati. Bilo tko tko misli da se ne može s time nositi, ne bi se trebao upuštati u ovakvu situaciju“, poručuje Orešković.
Povjerenstvo, tumači, djeluje u trokutu između javnosti koja nikad nije zadovoljna, medija koji traže sad i odmah, te dužnosnika kojima nije drago naći se u situaciji da su apostrofirani.
„Moja uputa, rezime petogodišnjeg iskustva – to treba apstrahirati, treba se pridržavati konkretnog spisa, u njemu tražiti konkretne činjenice, sto, pa ako treba i tisuću puta provjeriti je li svaka tvrdnja koju misliš izgovoriti na javnoj sjednici takva da iza nje možeš stajati i danas i za deset godina, i dok je tako taj vanjski pritisak, taj stres koji se stvara je automatski manji“, rekla je.
Smatra i kako onaj tko misli raditi u Povjerenstvu na način da „do te mjere grčevito ovisi o dužnosti koju obnaša“, svoj posao neće moći obavljati neovisno i nepristrano.
Svaku izjavu političara, svaku situaciju, ne bi trebalo uzimati k srcu, čovjek mora imati određenu čvrstinu za takve situacije, naglašava Dalija Orešković.
U pet godina Povjerenstvo je, navela je, izreklo više od 1,7 milijun kuna sankcija, naplaćeno je 1,4 milijuna, krivnja da nije naplaćen cijeli iznos nije na Povjerenstvu, nego na neadekvatnom rješenju u zakonu, na što je Povjerenstvo upozoravalo Sabor kod podnošenja godišnjih izvješća.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo je oko 480 postupaka, okončalo oko 460 okončano, dalo je 900-ak obrazloženih mišljenja i očitovanja. Donijelo je i više od 300 odluka o nepokretanju postupaka.