Gost Pressinga bio je Mirko Galić, novinar i bivši hrvatski veleposlanik u Parizu.

Na izjave Bakira Izetbegovića o novom ratu kritično ste reagirali.

Ja nisam ni pristalica ni protivnik entiteta, samo smatram da ih treba ravnopravno uspostaviti. Ako postoje tri konstitutivna naroda, zašto bi treći entitet izazivao rat? Ajmo razgovarati, možda BiH može bez ijednog entiteta. Nisam siguran da itko više može demontirati RS jer je ona postala država u državi.

Zašto to nije tako riješeno u Daytonskom sporazumu?

Prije Daytona postojao je Washingtonski sporazum. To je trebala biti prva faza rješenja rata u BiH. Tad je rečeno da će Federacija federirati s Hrvatskom. Kad je Daytonom uspostavljen entitet RS, prestalo se govoriti o tome da se ne bi otvorio put priključenja RS Srbiji. Ne kažem da je rješenje u novom entitetu, samo kažem da ne treba zazivati novi rat. Treba vidjeti što Hrvati traže. Nastojanje da se uspostavi ravnopravnost Hrvata ne smije se zaplašivati novim ratom. Treba naći načina da se uspostavi paritet u institucijama u BiH.

Put predsjednice u Tursku koji su joj zamjerili u BiH?

Iz onoga što je objavljeno, taj sastanak je bio nepripremljen i neuspješan. Ako je išla s turskim predsjednikom, pokroviteljem jednog dijela BiH, dogovarati buduću konfiguraciju, onda je pogriješila što nije ispitala sve mogućnosti dogovora. Osobno mislim da se budućnost BiH treba dogovarati u BiH.

Andrej Plenković iz vizure da ste mu u Parizu bili šef?

Ne bih nikada zlorabio činjenicu da sam mu bio šef. Funkcionirali smo savršeno dobro i usklađeno, bili smo dvojac koji je imao izvrsne odnose i između nas i s francuskim vlastima. Nikome se ne ulizujem i ništa ne tražim, samo komentiram činjenice. Hrvatska je u to vrijeme imala ogroman ugled u Francuskoj. Imali smo u Francuskoj tada većeg prijatelja i saveznika nego što je to bila Njemačka.

Kakav je kao premijer?

Teško mi je to govoriti. Sve što bih rekao moglo bi se upotrijebiti protiv mene.

Tko su politički diplomati?

Ja nisam politički diplomat jer nisam ni dana bio u politici. Volio bih znati koliko je karijernih diplomata išlo u neku državu da je imalo veze i znanja kakve sam ja imao u Francuskoj.

Slučaj Borisa Blažekovića?

Teško mi je to razumjeti. Nije država ničija privatna stvar, postoje kriteriji koje treba zadovoljiti. Možda neskromno, mislim da sam ja zadovoljavao te kriterije. Nije nevažno s kakvim kvalifikacijama netko ide. Ako u bolnici nije dovoljno da je netko doktor nego mora biti i sveučilišni profesor, kako ćemo onda slati u diplomaciju nekoga tko to nema? Pristalica sam poštovanja stanovite forme. Diplomacija i diplomat moraju se isticati znanjem.

Vi ga ne biste poslali da bude konzul?

Nnitko nije mogao biti novinar ako nije imao fakultetsku spremu dok sam ja bio na HRT-u. To je moje uvjerenje, mi moramo stimulirati ljude da uče. Diploma je jamstvo znanja i u najmanju ruku treba nagraditi rad koji je uložen u tu diplomu.

Tko je odgovoran za to ?

Nije nitko, u tome i je problem.Vvidite koliko ima malih priča o uhljebima, u nas se doživljava nešto što je na zapadu prevladano, da netko tko dobije vlast misli da može postavljati ljude gdje želi samo zato što ima vlast. Mi ne dobivamo na stručnim mjestima dovoljno stručne ljude. Evidentan je, dramatičan, nedostatak kompetentnosti čak i u stručnom smsilu.

Tko treba potpisati ovo imenovanje?

Mislim da to prolazi tri faze. Ministarstvo vanjskih poslova, Sabor i predsjednicu. Ja govorim samo o kriterijima, moraju se poštovati kriteriji jer tako ohrabrujemo ljude da uče i da se školuju. Hrvatskoj trebaju najbolji i najstručniji ljudi i ako se to postavi kao vodilja, nećemo imati ovakvih problema.

Imate li komentar na svog nasljednika?

Nisam nikad s njim razgovarao i nisam bio u veleposlanstvu otkad sam napustio Francusku.

Jednom ste izjavili da je Britanija i prije Brexita bila nosač aviona SAD-u. Kakva je EU u ovom trenutku?

Za EU i njenu budućnost bilo bi bolje da je Britanija ostala, ali Europa će preživjeti izlazak Britanije. Ne bi mogla preživjeti izlazak Njemačke ili Francuske, čak i Italije. I Poljske. Bez Poljske bi Europa teško funkcionirala, ali Poljska bi još teže funkcionirala bez Europe.

Inicijativa tri mora?

Ako u tri mora ima potencijala da Hrvatska realizira svoje gospodarske interese, svatko će normalan biti za to. Ako služe da se plovi prema sadašnjoj poljskoj i mađarskoj politici, onda je to loše. Hrvatska ima sve interese da održava odnose s SAD-om, ali ne na uštrb Europe. Europa je hrvatska budućnost i Hrvatska je u Europi i dalje stabilnija.

Trump je i dalje euroskeptik?

Njegov odnos prema Europi odražava njegovu globalnu politiku da ne vjeruje u globalne asocijacije i želi da SAD pregovara s državama, ali ne s EU. EU mu stoji na putu i htio je oslabiti EU da bi pojačao Ameriku. Njegova opsesija je jaka Amerika i u njegovoj viziji će Amerika biti jača što je Europa slabija.

Brexit ne dovodi u pitanje europsku ideju?

Velika Britanija neće zaustaviti ujedinjenje Europe.Tto može samo sama Europa.

Rokovi za ulazak Srbije u EU?

To su hipotetički rokovi i ništa nije sigurno. Te zemlje dobivaju neku nadu i ostalo će ovisiti o njima.

Kako vidite HRT? Bili ste ravnatelj sedam godina, nije tajna da je opći dojam da je HRT u krizi već duže vremena.

Otišao sam prije 11 godina i više i zarekao sam se da o HRT-u neću govoriti. Moja odgovornost je prestala i ne volim govoriti, puštam ljude da rade bez mog utjecaja. Kao gledatelj sam pomalo zabrinut podacima o padu gledanosti. Imao sam sreću ili nesreću da veliki dio radnog vijeka provedem na Prisavlju. Poslije toga, to je odgovornost onih koji su naslijedili.

Opet se pojavila metoda da Sabor ne bira direktno ravnatelja? Može li HRT izbjeći ovisnost o politici?

Na meni su se testirali svi modeli izbora. Najprije me je izabrao Sabor. Onda me drugi put biralo Vijeće od 7 članova. Opet se mijenjao zakon pa me biralo Programsko vijeće. Sve moguće kombinacije su pokazane i pokazalo se da je jedna osoba prošla sve te filtre. Nije važno kako se bira, nego koga se bira. Možda sam ja bio u sto stvari loš, ali u jednom sam bio nepopustiljiv: Nisam dao politici da odlučuje o programu i kadrovima. To sam branio po cijenu odlaska. Nitko se nije miješao, ni Račan ni Sanader.

Vi ste bili prijatelj Ivice Todorića, bili ste savjetnik u Agrookru?

Bio sam godinu dana savjetnik za komunikacije u posljednjoj godini mog radnog vijeka. Ne volim tu sitnu ulogu u Agrokoru koristiti u vremenima kad se potežu velike teme opstanka Agrokora. Imam i vlastite razloge koji me tjeraju da budem diskretan. Agrokor je jedna od 45 godina mog radnog staža.

Nikad niste napisali tekst o Agrokoru?

Ne. Ja ne bih sačuvao profesionalni integritet kada bih pisao o temema u kojima lako mogu ući u zonu sukoba interesa. Najbolji je način da to prepustim drugima.

Jesu li mediji bili blagonakloni prema temi Agrokora?

Mogu samo govoriti o razdoblju kad sam bio na HRT-u. Tad je postojala naredba da se ne daju privilegije što se tiče reklama, ali nije bilo ograničenja u pisanju. Nije mogao nitko kupiti neovisnost HRT-a. INA je imala manje od 500.000 kn reklama samo zato jer su čelnici htjeli da u ugovoru stoji da nećemo kritički pisati o INA-i. Nismo mogli pristati na to da itko uvjetuje uređviačku politiku HRT-a.

Idete li u Pariz?

Odem, uvijek mi je drago otići. Ne plašim se terorizma, moj problem je samo u tome što sam 20 godina živio kao stanovnik Pariza i sad mi je teško ići u Pariz kao turisti. Teško mi je biti turist i zato i ne idem.