Hrvatska u debelim minusima: Osjet hladnoće - 42°C!

U skupini s najnižim temperaturama danas u 12 sati bili su Daruvar s -8,3 stupnja Celzija, Krapina s - 8,8, Karlovac - 9 stupnjeva, Bjelovar i Sisak - 9,1, Zagreb-Maksimir i Varaždin - 9,2 stupnja, Križevci - 9,5, RC Bilogora - 9,7, Ogulin - 10.8, Sv. Jure-Biokovo - 11,6, Gospić -12,4, Parg-Čabar -14,3, Puntijarka -15,4 i Zavižan - 22º C, podatci su Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ).

Prema Klimatskom atlasu Hrvatske apsolutni minimumi temperature zraka u Hrvatskoj zabilježeni su u kontinentalnim dijelovima i kreću se između -21,7º Celzija izmjerenih 1985. godine na Pargu i - 28,9º C 1963. godine u Gospiću.

U skupini s najnižim temperaturama danas u 15 sati bili su , Plitvička Jezera -12, Krapina s - 8, Karlovac - 8 stupnjeva, Bjelovar i Sisak - 9,1, Zagreb-Maksimir i Varaždin -8 stupnja, Križevci - 8, RC Bilogora - 8, Ogulin - 10, Sv. Jure-Biokovo - 11 Gospić -12, Parg-Čabar -13, Puntijarka -14 i Zavižan - 22º C, podatci su Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ).

Zbog zagrijavajućeg utjecaja mora zimi, u primorju su minimalne temperature zraka za 10 do 15 Celzijevih stupnjeva više nego u unutrašnjosti i kreću se od - 15º C u Rovinju do -7º C na južnom Jadranu i otocima, ističe se u Atlasu.

Visine snijega

Jutros je prema podacima DHMZ-a najviše snijega zabilježeno na Zavižanu, 230 cm, u Delnicama 162 cm, u Crnom Lugu na Risnjaku 125 cm, na Plitvičkim jezerima 118 cm, te na Medvednici 100 cm. Snijeg pada u većem dijelu Hrvatske, u unutrašnjosti, u Istri, na Kvarneru, u Dalmaciji uključujući i neke otoke te na krajnjem jugu Hrvatske.

U Hrvatskoj snijega najčešći pada u gorskom području, u oko 30 do 50 posto oborinskih dana, a drugdje po Hrvatskoj oborine dolaze u obliku kiše. Ostaje li snijeg na tlu ili se topi ovisi o količini snijega, temperaturi zraka i tla, izloženosti terena vjetru i sunčevu zračenju.

Godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem visine barem jedan cm iznosi u prosjeku 35 do 40 dana u nizinskoj unutrašnjosti. To trajanje povećava se s porastom nadmorske visine u brdsko-planinskim krajevima. Na vršnim područjima Gorskog kotara iznosi i više od 100 dana, a na Velebitu i 170 dana.