Integracija branitelja: "I mladi teško dobivaju posao"

Vijesti 10. ožu 201809:22 > 09:22
N1

Europska komisija se u svom izvješću kritički osvrnula i na privilegije koje u Hrvatskoj ima braniteljska populacija. Komisija je kazala da su "hrvatske vlasti odlučile proširiti povlastice, a da je malo učinjeno da ih se reintegrira na tržište rada". O toj je temi u Novom danu govorio Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.

Kako je moguće da je tako puno zahtjeva za status vojnog invalida?

“To je dosta kompleksno pitanje. Donesen je novi zakon s kojim je omogućeno stjecanje statusa ratnog vojnog invalida. Više je razloga. Za vrijeme ministrice Jadranke Kosor je ukinuta mogućnost, pa je vraćena nazad. To je period u kojem se mnogo ljudi liječilo od PTS-a. Oblik smetnji se može dogoditi i nakon više od 20 godina. Nisam ni ja to znao, ali stručnjaci dokazuju i vele da je moguće da se pojavi nakon toliko godina. Veliki broj, oko 80 tisuća branitelja je na skrbi, možda su mnogi vidjeli rješenje svog problema na ovaj način. Na resorsnom sastanku se oko toga raspravljalo, komisije će biti rigorozne i prolaziti će se kroz tri stupnja. Ako je netko stvarno bolestan tom se čovjeku mora pomoći.”

Imamo li mi previše veterana sa statusom invalida?

“Ja u to ne bih ulazio, to ide na dušu onima koji sjede u komisiji, koji daju status onima koji nemaju problem nauštrp nekog tko je bio na ratištu. Ja u to ne bih ulazio. Morate znati da hrvatski branitelj bez invaliditeta nema povlastice, tek nakon 30 posto invaliditeta se osjeti nešto na mirovini. Puno se govori o tome zašto se nisu integrirali u društvu, oni sada imaju 55 i više godina, a i mladi teško dobivaju posao. To je ozbiljan problem. Oko 200 tisuća branitelja radi ali mnogi nisu imali stari posao kada je rat završio. Jedno je koliko će se prijaviti, ako se dignu kriteriji pitanje je koliko će njih dobiti status. Svi govore da se poremećaj lako utvrdi.”

Kritike Europske komisije isu u smjeru da je bilo potrebno te ljude bolje intergrirati u tržište rada.

“Oni su već sada trebali biti pred mirovinom. Nakon rata su poremećeni odnosi, nije rat samo gubitak u mrtvima, koliko on ostavlja posljedice za sve, to je složen problem. Privatizacija je imala svog odjeka, da nije bilo rata ne bi bilo ni tih problema. Puno mladih odlazi, ljudi u godinama teško konkuriraju za novi posao, pa tako i branitelji od kojih mnogi imaju više od 50 godina.”

Predsjednica Grabar Kitarović je kritična prema Vladi, posjetila je Generalski zbor, o čemu ste razgovarali?

“Ona pokušava dati realan presjek. Reforme su prespore, bio sam ministar, nemamo dovoljno reformskih kapaciteta, nije jednostavno mijenjati sustave. To je vruć krumpir koji je prevelik i inertan. Treba imati projekciju gdje će to sve završiti kako ne bi srušio sustav koji kako tako ipak funkcionira.”

Jedna od tema je pitanje dokumentacije iz Haaga, zašto je to važno, kome bi ona poslužila?

“Nije samo DORH slao dokumente, sve nevladine organizacije su slale dokumente ali je pitanje vjerodostojnosti svih tih dokumenata. Važno je jer ti procesi nisu stali, bit će pritisaka da dokumentacija posluži državnim odvjetnicima, da se digitalizira i bude dostupna. Stalno vraćanje nazad, stalne optužbe. Bojim se da neće zbližiti naše prostore, već napraviti upravo suprotno.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.