Predsjednik HSU-a i saborski zastupnik Silvano Hrelja u emisiji Novi dan komentirao je ostavku slovenskog premijera Mire Cerara, prijedloge za novu mirovinsku reformu i druge aktualne političke događaje.
Je li vas iznenadila ostavka slovenskog premijera Mire Cerara?
Ništa nije ukazivalo na takav mogući potez osim napetih odnosa Cerara s koalicijskim partnerima, pri tome prije svega mislim na mog kolegu Karla Erjavca koji je nepredvidiv političar i često se laća mača. Uvjetuje i izlazi s nekim otvorenim prijetnjama za provedbu i arbitražnog sporazuma i prema Hrvatskoj. Na polju mirovinskih prava gotovo da se ne može ništa dogoditi u Sloveniji pa je tražio prostor za jačanje stranke na drugom planu. Hrvatska treba pratiti što se događa kod susjeda i održavati prijateljske odnose.
Je li ovo sada bolja pozicija za našu Vladu s obzirom na tonove koji su iz Slovenije stizali o arbitraži?
Do parlamentarnih izbora ne treba gledati što će se reći u Sloveniji. U kampanji svi trube u žestoke trube, problem treba rješavati nakon parlamentarnih izbora. Nitko se ne ide pokušati dogovoriti oko bilo čega u kampanji.
VEZANE VIJESTI
Kako ste vidjeli izvještaj EK o neprovođenju reformi u Hrvatskoj?
Takav izvještaj nije neuobičajen i on se ponavlja barem tri četiri godine zaredom. Za vrijeme Milanovića pokušalo se barem odgovoriti na te primjedbe EK. Ovdje se nudi nešto drugo, prvenstveno u mirovinskom sustavu. Posebno je bilo primjedbi na braniteljske mirovine. EK smatra da je to veliki financijski teret za proračun neovisno u zaslugama branitelja. Iz Hrvatske se stalno nudi alternativa, ubrzanje roka za odlazak u mirovinu sa 67 godina, povećana penalizacija. Za vrijeme Milanovića je to pojašnjeno i nisu imali daljnjih primjedbi.
Jeste li ozbiljno razgovarali s Vladom i premijerom o mirovinskoj reformi?
Nudim se i ministru i premijeru, no formacijski sam u opoziciji i ne pita me se previše što s treba napraviti u mirovinskom sustavu. Nekih kontakata ima, ali ne ozbiljnih razgovora o suštini reforme.
Postoji li nacrt prijedloga mirovinske reforme?
Za sada su sve to najave i spinovi. O konkretnim rješenjima se ne govori. To se prikazuje kao sveobuhvatna mirovinska reforma, ali od reforme koja je počela 1998., a završila 2002. godine, nije se dogodila ozbiljna mirovinska reforma. Ovo što se danas predlaže bi bila dodatna šteta za prava budućih umirovljenika. Pogoršat će im se ostvarivanje prava na mirovinu i povećat će se doživotna penalizacija. Ima uporišta za reviziju beneficiranog radnog staža, s time da bi trebalo reći postoji jedan broj novih radnih mjesta koje bi trebalo uvrstiti na listu poslova za beneficirani radni staž.
Imamo li točne podatke o stanju mirovinskog sustava u Hrvatskoj, je li istina da je on pred kolapsom. Koliko ljudi ima u prvom, drugom i trećem stupu?
Postoje sva tri stupa. Drugi i treći stup će svoje efekte dobiti za 13 ili 14 godina. Ni životno osiguranje nikada nije donijelo efekte prije 30-35 godina tako će biti i sa drugim i trećim stupom. Imamo oko 1,5 milijuna osiguranika i 1,8 milijuna koji su obveznici drugog stupa, to su oni koji su i jedan dana bili osiguranici. Imamo 1,250 milijuna korisnika mirovine. Imamo oko 330 tisuća ljudi koji su počeli uplaćivati u treći mirovinski stup. To ide relativno najslabije od svega. Mislim da najava sveobuhvatne mirovinske reforme ne stoji jer bi to značilo imati nova rješenja za sva tri stupa, ali iz najava ja to ne vidim. Dobra je najava državna mirovina za one koji nisu imali sreće raditi barem 15 godina da bi ostvarili mirovinu. Hrvatska je dužna skrbiti o njima, ali to je samo lijepa ideja.
Do kraja srpnja bi to moglo biti upućeno u saborsku proceduru. Apeliram na jednog socijalnog partnera da dobro naćuli uši jer je njihova uloga prevelika. Mislim na sindikate. Sadašnjim umirovljenicima se neće dogoditi ništa po ovim prijedlozima, ali će te mjere pogoditi buduće umirovljenike pa je velika odgovornost na sindikatima. I poslodavcima bi trebalo biti bitno kako će njihovi radnici živjeti nakon radnog vijeka, jer oni nisu krpa koja se može odbaciti. Apeliram na odgovornost socijalnih partnera. Ljudi imaju pravo da im se ne dira njihovo stečeno pravo i nitko ga nema pravo umanjivati. Ono što je stvoreno kao pravo treba čuvati i održavati.
Što je s mirovinskim fondovima i kako su oni prošli s obzirom na krizu u Agrokoru?
Mirovinski fondovi su se vrlo elegantno izvukli iz cijele priče, samo jedan je malo zaglajzao. Svi fondovi su dobro poslovali dok je Agrokor bio u usponu. U fazi razvoja Todorić je dobro plaćao i financijere i one koji su tehnološki obnavljali njegove tvornice. U jednom dijelu je to i dovelo do kolapsa. Mislim da bi trebalo povećati prosječnu mirovinu kroz promjenu statusa određenih umirovljenika. Trebalo bi drugačije urediti obiteljske mirovine, imamo pravo da udovica prima 70 posto pokojnikove mirovine. Načelo mirovinskog osiguranja je zaštita za starost i bolest. Zalagat ću se da se penalizacija u kasnijim godinama smanji.
Što s povlaštnim mirovinama, treba li ih promjeniti?
Treba. Njih ima oko 160 do 170 tisuća mirovina po posebnim propisima. Neke ne smatram povlaštenim kategorijama. Treba ih revidirati, ali to je teško sada ukidati jer kada nekome date određeno pravo… I Ustavni sud je rekao da ti pravo na mirovinu ne može oduzeti čak i ako si lažirao dokumentaciju i to je tragično. To je bila vrlo čudna odluka. Ministarstvo treba odrediti rok u kojoj je moguća revizija jer je to bila ključna točka te odluke Ustavnog suda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
