Već niz godina brojni ekonomisti upozoravaju da je instrumentarij Hrvatske narodne banke preskučen za potrebe gospodarstva te ga treba proširiti mjerama kakve od krize naovamo poduzima i Europska središnja banka, a to je sijanje likvidnosti i njeno selektivno usmjeravanje prema realnom sektoru.
Trenutno bankovni sustav funkcionira u uvjetima izrazito visoke likvidnosti, pri čemu se novčani viškovi banaka penju na više od 28 milijardi kuna. No, taj novac stoji na njihovim računima, dok se realni sektor razdužuje, investicija nema, a ionako krhki gospodarski rast ponovo usporava.
VEZANE VIJESTI
Ljubo Jurčić, ekonomist, kaže da kvantitativno popuštanje, sijanje likvidnosti i ono što radi većina središnjih banaka ima smisla i trebalo je to već odavno raditi i kod nas, međutim za to bi, veli, prvo trebalo izgraditi cijeli sustav.
“Trebalo bi reformirati monetarnu politiku, i to tečajnu politiku, te politiku kamatnih stopa, poticati izgradnju infrastrukture i socijalne potrebe poput financiranja kupnje prvog stana za mlade po povoljnijim kamatama od 1 do 2 posto, potom to sve uskladiti s industrijskom politikom koje, međutim, ni nemamo, a nemamo je, između ostalog, i jer je sve ubio tečaj. Sve je počelo još ’93., ’94., a kasnije je svaki idući guverner samo dodatno »zaključao« tu formaciju u kojoj je HNB nedodirljiv poput nekog feuda, umjesto da vrši svoju temeljnu funkciju, a to je da osigurava dovoljno novca u optjecaju za normalno funkcioniranje ekonomije. Sadašnji guverner stalno govori o strukturnim reformama, no zaboravlja da bi prva strukturna reforma trebala biti monetarna reforma” poručuje Jurčić, prenosi Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
