Ljubav gradonačelnika Zagreba Milana Bandića prema drveću nije nepoznata. Tim više, nevjerojatno je da u "gradu po mjeri čovjek", kako voli tepati metropoli, vrlo često do "nesporazuma" dolazi upravo kad je riječ o stablima. S obzirom na recentne događaje još jednom se čini da se prema njima ponaša kao Saruman prema Entima.
“Drvetu treba davati ljubavi kao čovjeku i šaptati mu kao ženi. Tko je posadio jedno drvo, pomogao je opstanku i pridonio budućnosti. Znam svako drvo u gradu i nesretan sam kada idem gradom i vidim usahlo drvo, to je kao da je umro čovjek”, nezaboravne su riječi zagrebačkog gradonačelnika, baš kao i one: “Moj je ideal taj da vjeverica sa Sljemena može doći do Save skačući s drveta na drvo”.
“Nema zelenijeg čovjeka u Hrvatskoj i ekološki osvještenijeg od gradonačelnika Zagreba. Upamtite to! Nema. Nije ga majka rodila”, također voli poručiti Bandić, koji je najnovijim potezom izazvao tugu i ljutnju dijela građana i građanki Zagreba nakon što je sa zagrebačkog Trga žrtava fašizma prije nekoliko dana uklonjeno čuveno drvo magnolije, koje je godinama bilo jedan od najljepših prizora ne samo na tom Trgu, nego i u cijelom Zagrebu.
Inicijativa “Vratite magnoliju”: Tražimo hitnu obustavu radova na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma
Uklanjanje magnolije izazvalo je revolt kod dijela građana i organizacija civilnog društva te su se okupili u inicijativu “Vratite magnoliju” i jasno poručili da žele drveće, a ne Bandićev beton i klupice. Inicijativa, koju čine Pravo na grad, predstavnici arhitektonske struke, Sindikat biciklista, stanari Trga žrtava fažizma, Inicijativa “A kad će park”, 1POSTOZAGRAD i Zelena akcija, održali su danas konferenciju za medije na Trgu i zatražili hitnu obustavu radova, javno predstavljanje projekta “Pješački centar izvrsnosti”, zaštitu zdravog biljnog fonda i vraćanje stabla magnolije na mjesto s kojeg je uklonjeno.
VEZANE VIJESTI
Svoje su zahtjeve uputili Službi za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine Ministarstva kulture, Uredu gradonačelnika, Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo,, Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode zagrebačkoj Gradskoj skupštini.
“Kad uklonimo svo drveće, kako ćemo živjeti?”
Građani imaju pravo znati kako se u gradu uređuje javni prostor, no za radove saznaju tek kad se postavi ograda i počupaju stabla, a za grad koji se toliko ponosi svojim zelenilom nije jasno kakva je to politika grada koja ga želi uklanjati, istaknula je Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije i zapitala: “Kad uklonimo svo drveće, kako ćemo živjeti?”
Projekt je vrlo šturo predstavljen javnosti, a procedure su opet zaobiđene zanemareni su javnost i struka, izvedba je krenula diskrecijskom odlukom gradonačelnika, upozorila je Antonija Komazlić iz Prava na grad.
U drugoj fazi projekta je za potrebe izgradnje biciklističke staze planirano uklanjanje cijelog drvoreda lipa, no premda Inicijativa pozdravlja namjeru uređivanja biciklističke staze, upozorava da “koridoru širokom dvadesetak metara u najstrožem centru grada prostor za stazu treba biti osiguran prenamjenom prostora namijenjenog motoriziranom prometu, a ne sječom drvoreda velikih stabala”, naglasila je Tena Šarić iz Sindikata biciklista.
Podsjetimo, Grad Zagreb počeo je prije mjesec dana s radovima na uređenju Trga žrtava fašizma, koje predstavlja, kako je ranije najavio gradonačelnik, prvu od četiri faze uređivanja “pješačkog centra izvrsnosti” – od Draškovićeve do Trga burze i Trga žrtava fašizma te Ulice kneza Višeslava i Krešimirova trga do Branimirove ulice. Radovi su vrijedni desetak milijuna kuna, a kroz četiri mjeseca trebale bi biti uređene pješačke i zelene površine oko Meštrovićeva paviljona, a paviljon i fontana osvjetljeni.
No, kao što su upozorili građani i struka, brojni detalji oko uređenja i troškova zasad nisu odviše poznati, a ni građani, niti struka nisu imali prilke reći što o tome misle pa ne čudi da je uklanjanje magnolije izazvalo brojne reakcije. Doduše, nije to prvi “masakr motornom pilom” u glavnom gradu – dovoljno je sjetiti se jedva spašenih stabala u Gajevoj ulici ili prijašnjih drvoreda u Masarykovoj i Medvedgradskoj ulici, koji nisu bili te sreće. Magnolija s Trga žrtava fašizma trenutno se nalazi u rasadniku Zrinjevca i bit će, kažu, posađena na neku novu lokaciju.
Zašto se Bandić prema stablima ponaša kao Saruman prema Entima?
S obzirom na to kako se Bandić, unatoč izrazima ljubavi prema drveću, odnosi prema stablima, nerijetki su se zapitali zašto se još jednom čini da se prema njima ponaša kao Saruman prema Entima, odnosno, poput čarobnjaka iz trilogije ‘Gospodara prstenova’ koji se okrenuo i protiv naroda Enta – ogromnog drveća i uništio polovinu njihovih šuma.
Godinama već na urbanocid u Zagrebu upozorava volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada 1POSTOZAGRAD, koja ne dvoji da “Trg žrtava fašizma nužno treba obnovu jer je nebrigom doveden u izuzetno loše stanje, ali način na koji se sve radi je potpuno pogrešan i – štetan”. “Ključno je znati da tek poznavanje prostora rezultira uvažavanjem njegovih postojećih vrijednosti i mogućnosti. Stara magnolija je upravo jedna od tih vrijednosti koje su sada uništene, a i kad bi se zasadila nova, trebat će joj desetljeća da postane ono što je bila ova upravo iščupana”, upozoravaju.
Platforma 1POSTOZAGRAD obratila se Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode s apelom za zaštitu zdravog biljnog fonda na tome trgu, a osobito tamošnjeg vrlo vrijednog i rijetkog (a malo poznatog) grma konopljike, starog preko pola stoljeća. “Radi se o, koliko je poznato, jedinoj jedinki u Zagrebu izvan Botaničkog vrta. Posebno smo istaknuli da zaštita (od rušenja) predmetnog grma i ostalih zdravih stabala ne predstavlja samo zaštitu važnog dijela gradskog zelenila – koje doprinosi ambijentalnosti i zaštiti od višestrukih zagađenja – već je i odraz kulture”, objašnjavaju u platformi.
Zagreb općenito ima vrlo malo starih stabala jer ih se nepotrebno siječe iako drveće za grad ima iznimnu važnost s obzirom na to da pridonosi ugodnijem ambijentu i bioraznolikosti, pročišćuje zrak i regulira temperaturu i vlažnost, smanjuje zagađenje bukom te prašinu i radijaciju, a ljeti stvara hlad.
Ni struku, niti građane opet nitko ništa nije pitao
Kad je riječ o struci, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata podsjeća da “u dugi niz dodajemo još jedan projekt intervencija u javnom prostoru kojem se pristupa iz mraka, sa strane, bez prethodne valorizacije zatečenih elemenata i cjelokupnog povijesnog razvoja, bez participacije građana. Još jedan do čije se dokumentacije teško dolazi …”
Opet je, upozoravaju, “izostalo ono najbitnije – javnost i struka. U prošlim je vremenima na objektu i njegovom okolišu bilo podosta agresivnih intervencija. Zar nismo u 21. stoljeću ništa bolji? Potrebna je društvena i stručna evaluacija prije mahnite akcije brisanja. Povijest arhitekture, krajobrazne arhitekture i grada čine sve njegove fizičke i društvene preobrazbe”.
Slažu se da novo rješenje treba osluškivati nadolazeća vremena, ali i ističu da bismo u promjeni trebali – osobito ako se radi o zajedničkoj baštini – trebali sudjelovati svi: “Ovom reakcijom struke želimo odgovornima ponoviti da se dobrobit postiže zajedničkim naporima, a generacijama koje dolaze kako naše društvo zaista treba izgledati; demokratsko, transparentno, proaktivno, informirano i prezentirano kroz potvrđeno najbolja rješenja”.
Naime, “na redu je rekonstrukcija ulice Franje Račkog, bit će to ‘pješačka oaza’ gdje građani šeću i odmaraju, na zimi prehladnim ili ljeti prevrućim kamenim klupama praćeni neodoljivom simfonijom udaranja tramvaja o tračnice s obje strane ulice. Je li to želja građana i preporuka struke? Kojih struka?”, pitaju imajući na umu da se opet u uređivanju grada koristi usluge osoba upitne stručnosti čija je referenca neka vrsta povezanosti s vlašću.
“Javni prostor je javni interes”
Nije izostala ni reakcija Društva arhitekata Zagreb (DAZ) čiji predsjednik Tihomil Matković podsjeća na nedavno usvojenu Deklaraciju “Prema visokokvalitetnoj europskoj baukulturi”, koju su europski ministri kulture i drugi relevantni dionici usvojili u siječnju ove godine u Davosu i koja jasno navodi europska stremljenja prema prepoznavanju središnje uloge kulture u izgrađenom okolišu s vizijom visokokvalitetne kulture građenja.
“Kao ključni primjer dobre prakse za postizanje visokokvalitetne kulture građenja Deklaracija proklamira provedbu interdisciplinarnih i široko raspravljenih projektantskih natječaja”, ističe Matković i dodaje: “Najispravniji način uvođenja promjena u značajne gradske prostore i poteze uključuje otvorene rasprave i javne arhitektonsko-urbanističke natječaje. Informiranje i participacija građana dio su uobičajene prakse u europskim zemljama, a sve drugo nedemokratska je praksa na razini improvizacije, s dugoročno štetnim posljedicama, koju kao odgovorno i kompetentno društvo smatramo neprihvatljivom”.
Stoga DAZ osim na recentni primjer gdje su spomenute procedure zaobiđene na štetu građana i kvalitete javnog prostora grada na području Trga žrtava fašizma, podsjeća i na slučaj uređenja Branimirove tržnice te poteza od nje sve do Trga burze, a prepoznaju i druge prostore u čije je daljnje promišljanje nužno uključiti javnost i struku te provesti kvalitetne procedure – područje nekadašnjeg Gredelja, Paromlina, Klaonice u Heinzelovoj i brojne druge.
“Podržavamo inicijativu pojedinaca i Grada da se urede javni prostori i da im se dodijeli kvalitetan sadržaj i novi identitet. No, imajući u vidu značaj tih prostora i povijesno urbano nasljeđe, pojedinačne i sektorske inicijative trebaju zaista ostati samo inicijative, odnosno poticaji za provedbu kvalitetnih urbanističko-arhitektonskih procedura. Provedba javnog arhitektonskog i urbanističkog natječaja uz interdisciplinarni i međusektorski pristup na više razina, između donositelja politika, kompetentnih tijela uprave i struke, te uz sudjelovanje civilnoga društva i informiranu i senzibiliziranu javnost, apsolutno je nužna za dobivanje visokokvalitetnih rješenja”, zaključuje predsjednik DAZ-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
