Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i kulture Nina Obuljen Koržinek, predstavnici UNICEF-a i Agencije za elektroničke medije (AEM) u petak su u sklopu predstavljanja Dana medijske pismenosti predstavili rezultate najnovijeg istraživanja prema kojem hrvatski građani svoju medijsku pismenost ocjenjuju prosječnom ocjenom 2,8 od pet.
Prema istraživanju predstavljenom u zagrebačkoj Osnovnoj školi Jure Kaštelana, čak 81 posto građana Hrvatske smatra da se djecu ne podučava dovoljno o utjecaju medija na njih te da samo 7 posto građana smatra medije odgovornima za edukaciju o medijskoj pismenosti. Najviše odgovornima za edukaciju o medijskoj pismenosti, prema istraživanju, građani smatraju roditelje i širu obitelj (57 posto) te obrazovni sustav (33 posto).
Kao najčešći razlozi za brigu zbog utjecaja medija na djecu istaknuti su nasilje u medijima i sigurnost na internetu, a slijede neprimjerena količina vremena koju djeca provode uz različite ekrane, dobno neprimjereni sadržaji na televiziji i internetu te utjecaj društvenih mreža na razvoj djece.
”Medijska pismenost važna je pogotovo u kontekstu sve učestalijeg širenja lažnih vijesti. Upravo zbog toga, u sklopu kurikularne reforme koja najesen ulazi u eksperimentalnu provedbu predvidjeli smo medijsku pismenost kao kompetenciju koju učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta – hrvatskog jezika, informatike, matematike, biologije. Time razvijamo kritičko mišljenje i vrednovanje jer je među svim informacijama kojima nas zasipaju važno prepoznati koje su provjerene i točne”, kazala je ministrica Divjak.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je medijska pismenost jedan od preduvjeta koji ima važnu ulogu u samom odgoju budućih korisnika medija, ali i u poticanju kvalitetnije produkcije medijskog sadržaja.
”Medijska pismenost važna je vještina i znanje za život u svijetu u kojem sve više ima lažnih vijesti, alternativnih činjenica i govora mržnje. U Dane medijske pismenosti uključena su i mala kina i knjižnice, a upravo su to mjesta na kojima se mogu provoditi razni projekti, radionice, seminari ili igraonice medijske pismenosti”, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Dodala je i kako je to važno ne samo za mlade i djecu, nego i za starije građane kojima je nužna pomoć društva za snalaženje u informatičkom i digitalnom prostoru.
Predstojnica ureda UNICEF-a za Hrvatsku Valentina Otmačić istaknula je kako su mediji u sve većoj mjeri dio života djece te kako je iznimno važno da im društvo omogući da razvijaju vještine medijske pismenost naglasivši i kako su Dani medijske pismenosti odgovor djece i roditelja da ih podržimo na tom putu.
Zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije (VEM) Robert Tomljenović rekao je kako je medijska pismenost ključna vještina koju moramo razvijati kod djece i mladih budući da smo izloženi sve većoj količini informaciji pri čemu je često izazov razabrati one kvalitetne, istinite i relevantne.
Predstavljeno istraživanje o medijskoj pismenosti provela je agencija IPSOS puls u ožujku za Agenciju za elektroničke medije na reprezentativnom uzorku od 1000 stanovnika starijih od 15 godina. Kako je najavljeno na prezentaciji istraživanja, od 19. do 21. travnja u sklopu obilježavanja Dana medijske pismenosti diljem Hrvatske održat će se niz aktivnosti s ciljem edukacije i informiranja djece, roditelja, odgajatelja i nastavnika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
