Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje koja je sudjelovala u neformalnoj radnoj skupini koju je u u veljači 2017. oformila Martina Dalić za analizu stanja u Agrokoru, a iz koje je proizašla grupa koja je pisala lex Agrokor, gostovao je u N1 Studiju uživo.
Je li situacija u Agrokoru mogla biti gora?
Situacija je mogla biti gora. Sada je izbjegnut katastrofični scenarij u kojem bi Agrokor otišao u stečaj bez plana, a minimalno sto milijardi kuna štete bilo bi da se išlo u nekontrolirani raspad i stečaj Agrokora. No, cijela situacija je mogla biti i bolja, a još se ne nazire dugoročno rješenje, jer se u ovom modelu više radi o odgodi i kontroliranju štete.
Kako ste došli do iznosa od 1,3 milijardi štete koje će imati država u ovom modelu restrukturiranja Agrokora?
Budući da su objavljenja sva potraživanja, napravili smo analizu svih objavljenih potraživanja koja se odnose na državne entitete i zbrojili i konsolidirali i došli do iznosa od 1,3 milijarde koje državni entiteti potražuju od Agrokora. To su prijavljene tražbine od državnih entiteta.
VEZANE VIJESTI
Zašto ste baš sada izašli s informacijom tko je pisao lex Agrokor?
Glavni fokus Zadruge za etično financiranje je osnivanje etične banke. Bili smo pozvani sudjelovati u skupini koja je analizirala stanje u Agrokoru. Nudili smo rješenja, no ona su bila sustavno ignorirana. Proizvod radne skupine koja se bavila Agrokorom nije bio put koji smo mi zagovarali. Nakon potpunog ignoriranja naših rješenja, procjenili smo da je to situacija od dovoljno važnog društvenog značaja da izađemo s informacijama o njoj. Željeli smo demantirati neke informacije, u prvom redu da građani neće platiti ceh za restrukturiranje Agrokora. Mi smatramo da će platiti ceh. Smatrali smo da je sad trenutak kada treba izaći s tim informacijama.
Zašto baš sada?
Upravo zato što, prije otprilike nekoliko tjedana, je naš pokušaj osnivanja Etične banke ponovno doživio blokadu. Željeli smo pokazati da nas se pokazuje nekompetentnima za otvaranje te financijske institucije, a pitalo nas se za savjet oko Agrokora. Da smo izašli ranije, te informacije bi imale veći politički utjecaj jer je bilo i pitanje opoziva potpredsjednice Vlade Martine Dalić, ali smo željeli biti korektni u cijelom procesu.
Kako tumačite nesklonost rješnjima koje dolaze iz vaše Zadruge?
Ta rješenja ugrožavaju neke interese u hrvatskom društvu. Ako gledamo strukturu financijskog sektora, 90 posto je u vlasništvu stranih financijskih institucija i ako gledamo rješenja za blokirane i druge, činjenica je da taj financijski sustav koji imamo generira te probleme, a i politička rješenja se pronalaze sporo.
Jeste li stekli dojam da je premijer Plenković bio sklon vašem rješenju za Agrokor?
Plenkovićevi svi inciijalni komentari na prezentaciju našeg rješenja za Agrokor su bili pozitivni. No, nakon toga se nije dogodio nikakav follow-up i nije se o njima dalje diskutiralo. Situacija u kojoj vi ne pokušate sagledati i analizirati sva rješenja, bila je strateška pogreška te radne skupine.
Biste li rekli da je Plenković osoba koja ima sve informacije?
U ovom konkretnom slučaju, dobio je sve informacije, a ne bih spekulirao zašto se dalje nije dogodilo ništa s našim prijedlogom.
Je li nakon vašeg istupa u javnost bilo kontakata s vama iz Vlade?
Nije. Važno je napomenuti da se cijeli niz rješenja koje nudimo kao Zadruga implementira u drugim državama i ugrađeni su u stratešku viziju EU do 2020. godine. U Sloveniji veliki dio elemenata za koje se zalažemo je ugrađen u politiku njihove Vlade. Ne znam zašto se tako nešto manje događa u Hrvatskoj.
Primjer Agrokora je neusporediv s bilo čime u svijetu. Za očekivati je bilo da će ministrica gospodarstva reći da nema garancije za ono što ste vi nudili…
Nema nikakve garancije ni da će sadašnji plan uspjeti. Struktura vlasništva nije dovoljna da nam kaže kakva će biti budućnost Agrokora. Što će biti nakon 5 godina, nakon što isteknu garancije dane dobavljačima, ne zna nitko. Premalo se u Hrvatskoj općenito radi na sustavnim rješenjima. Rješenjima nazivamo to što nas nešto neće pogoditi sutra, a često ne gledamo dugoročno.
Tko bi bio vlasnik Agrokora po vašem modelu?
Išli smo u smjeru da nađemo model da Agrokor ostane u rukama građana i poduzetnika. Građani će ionako taj novac platiti bilo kroz porez, više cijene u Konzumu i Tisku ili kroz kamate u financijskim institucijama. Željeli smo proces napraviti transparentnim: ako će građani platiti, željeli smo im reći koliko će platiti. Država bi stvorila infrastrukturu i omogućila građanima da ulože u Agrokor. To postoji u Švicarskoj gdje su dva lanca u vlasništvu građana. Lex Agrokor je odgodio rješenje na godinu i pol dana.
Mnogo je nezadovoljih sadašnjim modelom restrukturiranja Agrokora…
Mali dioničari su nezadovoljni, a i naše mirovine su smanjene zbog Agrokora. Struktura vlasništva koje se nagodbom uvodi, najveći dio Agrokora će preći u ruke financijskih aktera, koji imaju kratkoročne interese, su u suprotnosti s dugoročnim gospodarskim interes koji ima Hrvatska. To je razlika između onoga što smo mi nudili i onoga što je sada prihvaćeno kao model.
Što vi nudite Etičnom bankom i čime se bavi vaša Zadruga?
Nudimo banku koja je u vlasništvu njezinih klijenata. Zadruga će finacirati određeni dio kreditiranja građana, no nećemo imati nenamjenske potrošačke kredite. Cilj je da minimalno 70-80 posto naših investicija ide u stvaranje novih vrijednosti. Naši članovi su i fizičke i pravne osobe, a jedino su isključene političke stranke, one ne mogu postati dio zadruge. Zadrugarstvo je izrazito efikasan način poslovanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
