Tvrtko Barun iz Isusovačke službe za izbjeglice u emisiji Novi dan govorio je o problemima s kojima se susreću migranti i nedostatku sustavnih rješenja. Zbog tvrđave Europe ti su ljudi prisiljeni dati se u ruke krijumčarima, poručuje Barun.
Više desetaka tisuća ljudi nalazi se na ruti prema Hrvatskoj, ona se pomaknula južnije preko BiH, objašnjava Barun. Dodaje da izbjeglice ne traže azil u BIH i Srbiji i onda su zbog te zatvorenosti i tvrđave Europe spremni na radikalne poteze, stavljati se u nepovoljan položaj, vjerovati krijumčarima. Uzimati opasne puteve dolaska. “Nemaju puno toga za izgubiti zbog toga su zlostavljani i iskorištavani i na kraju ti obični ljudi pate”, kaže Barun.
Potrebna su sustavna rješenja
Pitanje rute je pitanje suradnje i nesuradnje država, kaže Barun i dodaje da u Bosni i Hercegovini dosta toga ne funkcionira. “To jest problem trebalo bi ga rješavati navišoj razini, kako bi se pomoglo ljudima, ponajprije onima koji bježe zbog rata. Omogućiti im legalne putove, humanitarne vize, gdje osobe mogu doći, zatražiti azil, MUP to provede i onda se prema toj odluci ponaša osoba i društvo”, poručuje Barun i dodaje da su pozitivan primjer kvote premještanja EU. Hrvatska je primila osamdesetak osoba koji prođu provjere u Turskoj i kada dođu tu već ispunjavaju većinu uvjeta za azil i zaštitu.
Barun je prokomentirao i učestale pritužbe migranata na nasilje policije. Kaže da je Isusovačka služba bila u kontaktu s ljudima koji to tvrde te da je reagirala i pravobraniteljica. Nevladine udruge su jedine kojima se migranti mogu požaliti jer policajci tvrde da brane granice u okviru zakona RH.
VEZANE VIJESTI
Na pitanje o izbjeglicama koji su bili u kombiju na koji je policija otvorila vatru, Barun ponavlja da su ljudi koji se odluče na takav potez očajni i izloženi traumama i zlostavljanju. “Ovaj događaj je traumatičan i prvi korak je pomoći im prebroditi to, da nađu mir i onda da krenu u postupak traženja azila”, zaključuje voditelj Isusovačke službe za izbjeglice.
Kvalitetna suradnja s MUP-om
“Zauzimamo umjereni stav hvaljenja što je pozitivno i kritike kada ima temelja za kritiku. Inače i u radu s tražiteljima azila i s osobama koje su dobile zaštitu, surađujemo. Samo zajedničkim trudom vladinih organizacija i nevladinog sektora možemo pomoći tim ljudima. Sustav, ako govorimo o integraciji, baš ne funkcionira. Pojedinci se trude jako, ali nema kvalitetne koordinacije. Tu je prostor u koje civilno društvo ulazi i puni rupe gdje država nema kapaciteta”.
Kaže da su tri ključna elementa integracije jezik, stanovanje i posao. Što se rada tiče, među tražiteljima se nalaze visokoobrazovane osobe poput liječnika i stomatologa, ali i nepismene osobe. Visokoobrazovani su zbog nostrifikacije i jezika često prisiljeni raditi poslove za koje su prekvalificirani. No, Barun kaže da ih svakodnevno zovu poslodavci u potrazi za radnicima. “Mi smo sretni što možemo posredovati na dobro obiju strana”, dodaje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
