Saborski zastupnici izjašnjavaju se na sjednici u petak o 380 amandmana na Konačni prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin tzv. lex LNG
360 ‘opstruktivnih’ amandmana podnio je oporbeni SDP nezadovoljan odbijanjem vladajućih da se o tom zakonu, umjesto po hitnom postupku, raspravlja kroz dva čitanja.
O samom zakonu neće se glasovati, ali bi izjašnjavanje o amandmanima moglo potrajati cijeli dan, s obzirom na pravilo da predlagatelj amandmana ima pravo dvije minute obrazlagati svaki amandman.
Iza 9:30 započelo je izjašnjavanje o amandmanima, no očekuje se da će svi biti odbijeni. Već na prvom odbijenom SDP-ovom amandmanu, šef SDP-a Davor Bernardić replicirao je kazavši da tzv. lex LNG jako podsjeća na lex Agrokor.
Nakon što im je odbijen šesti amandman, SDP-ovci su u očitovanju pustili tonski zapis i građana Omišlja, Krka i Rijeke koji se protive plutajućem LNG-u.
‘Ovo nije predviđeno poslovnikom. Ovdje zastupnici govore, a ne da puštamo tonske zapise’, kazao je odmah predsjednik Sabora Gordan Jandroković te je odredio stanku, prenosi Tportal.
Nakon stanke Jandroković se pozvao na odredbu Poslovnika, no ipak je pustio SDP-ovcima. ‘Vi puštajte tonske zapise, ali ja ću tražiti da se izjasni Odbor za poslovnik. Tako isto može netko reći da neće biti na glasanju u Saboru, nego će primjerice glasati s Korčule’, kazao je Jandroković.
Nakon toga nastavljeno je izjašnjavanje o amandmanima, a nakon toga SDP-ovci su pustili novi tonski zapis. Apeliram na SDP da ne pušta zapise, poručio je Jandroković. ‘Ostvarili ste dobar efekt s ova dva zapisa’, kazao je Jandroković.
Nakon još jednog puštenog zapisa, za povredu Poslovnika javio se HDZ-ov Branko Bačić koji se pozvao i na GDPR. ‘Mene zanima jesu li ovi građani dali privolu da se puštaju njihovi tonski zapisi?’, upitao je Bačić.
‘Pustite li još jedan ton dobit ćete opomenu, a nastavite li dobit ćete još jednu pa više nećete moći govoriti pa će netko drugi morati puštati tonove’, upozorio je Jandroković Arsena Bauka.
Bauk je pustio još jedan ton. ‘Tražim glasanje i očekujem opomenu’, kazao je Bauk, nakon što mu je Jandroković i dao opomenu.
‘Ovo su nova pravila igre i molit ću Odbor za Ustav da se o tome očituje’, poručio je Jandroković, nakon čega je odredio stanku kako bi se konzultirali kako će dalje raditi.
Tehnički, SDP-ovi se amandmani uglavnom svode na prijedloge da se iz zakona briše po jedna riječ, no to ih ne priječi da vrijeme namjenjeno njihovu obrazlaganju iskoriste kako bi opetovali protivljenje spomenutom terminalu. SDP-ovi su zastupnici tonski snimili stotinjak građana Primorsko-goranske županije i njihove izjave o tome zašto je tzv. lex. LNG loš.
I dok se oporba, poglavito SDP, u nedavnoj saborskoj raspravi žestoko protivila tom zakonu, Vladin je predstavnik tumačio da se njime želi urediti infrastruktura terminala za ukapljeni prirodni plin koji je od strateškog interesa za Hrvatsku.
Zakonom se, objasnio je, uređuje i koncesijska naknada za pomorsko dobro koja se isplaćuje u korist jedinica lokalne samouprave. Predviđena godišnja koncesijska naknada za prvih 25 godina iznosi 1,5 milijuna kuna godišnje, državni proračun odrekao se trećine prihoda od te naknade, pa bi se dvije trećine, oko milijun kuna, isplaćivale u korist općine Omišalj, a trećina, od 500 tisuća kuna, u korist Primorsko-goranske županije.
Nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze – izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin u drugoj fazi.
No upravo je izgradnja plutajućeg terminala izazvala žestoke otpore, posebice u lokalnoj samoupravi.
Načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović ponavlja da plutajući LNG terminal nije u prostornim planovima ni Omišlja niti Primorsko-goranske županije, da se građani protive tom projektu i da je to dovoljno da se od njega odustane. Najavila je i da će, kad Sabor zakon donese, tražiti ocjenu njegove ustavnosti.
