O problemu demografije u Točki na tjedan govorili su Mostova Petra Mandić i SDP-ov Davorko Vidović.
Iz Hrvatske odlaze mlade obitelji i 42 posto njih ne razmišlja o povratku. Jeste li iznenađeni?
Mandić: Rezultati našeg istraživanja su identični ovome. Glavni razlog je što su ljudi nezadovoljni općom kvalitetom života. Pokret ostanka je zbog toga osmislio mjere koje se odnose na sve slojeve života.
Vidović: Za mene su ovi rezultati, bez obzira na to što uzorak nije najreprezentativniji, pokazatelji trendova. Bjelodano je jasno da se u hrvatskom slučaju radi o migraciji tzv. kvalitete života. Bilo je očekivano da će jedan dio ljudi, nakon ulaska u EU, potražiti kvalitetniji i bolji život tamo gdje je to osigurano. Nema prepreka za rad i naseljavanje u većini zemalja EU-a za hrvatske građane. Ono što brine, nije samo riječ o potrazi za većom kvalitetom života. Problem je što ljudi gotovo revoltirano odlaze iz RH.
Jeste li i vi odgovorni zbog toga?
Vidović: Nitko tko se bavi politikom u RH ne može se smatrati amnestiranim od ogovornosti. Mogu reći da samo mi zatekli 320.000 djece koja su primala dječji doplatak, u prva tri mjeseca smo ga udvostručili. Povećali smo mirovine za 33 posto, smanjena je nezaposlenost. Zatekli smo 420.000, a smanjili na 300.000. Svi akteri političke scene u Hrvtskoj snose odgovornost za ovo što nam se događa. Hrvatska od 1980. nema ekonomski rast.
PRH sutra predstavlja svoje demografske mjere. Stranke se slažu da je demografija ozbiljan problem. Kakav je odnos Vlade prema demografiji?
Mandić: Demografija treba biti centar razgovora, a ne ustaše i partizani. Razgovarala sam s nizom demografa dok smo radili koncept Pokret ostanka.
S kim ste razgovarali?
Mandić: Surađivali smo s tri demografa iz različitih dijelova Hrvatske koji su željeli ostati anonimni. Imamo i svoje stručne savjete koji raspravljaju okvir koji su nam postavili stručnjaci. Ove mjere koje smo dosad predstavili samo su dio mjera koje ćemo iznjedriti u iduće tri godine. Demografi smatraju da ljestvica na kojoj je demografija postavljena kao problem, nije na odgovarajućem položaju. Znači, demografija bi trebala imati status u Vladi kakav ima i gospodarstvo, trebala bi postati međuresorna. Nije poanta u posebnom ministarstvu jer to pokazuje nepoznavanje same problematike. Ona mora biti na razini potpredsjednika vlade kako bi se međuresorno na njoj djelovalo.
Vidović: Suglasan sam. Ova rasprava kako institucionalno riješiti problem demografije pokazuje nepoznavanje problema. Riječ je o kompleksnom problemu. Nekakvo posebno ministarstvo bilo bi besmisleno i alibi insitutucija bez stvarnog smisla. Problem mora biti sastavni dio svih strateških dokumenata i sektorskih politika. Demografi ne daju rješenja, oni opisuju problem. Hrvatska je zapostavila razvoj svojih prostora, deindustrijalizirala se… Rješenje je da mora imati regionalnu politiku, demografski aspekt je pri tome neobično važan. Može se pojaviti neki investitor sa sto milijuna eura, a nema tko raditi…
U više od 2 desetljeća nijedna vlada nije napravila reforme.
Vidović: Naravno da nedostaju reforme. Jedina prava i velika reforma je bila mirovinska reforma koju sam ja predvodio. Teško je bilo. Ali, ona se realizirala jer smo imali socijalni i politički konsenzus, svi su se složili da moramo napraviti iskorak. Velike reforme se moraju na razini društva osvještavat…
U društvu se puno priča o reformama.
Vidović: Problem je u samom sustavu. Ovo su transmandatna pitanja, ne mogu se riješiti u okviru jednog mandata i o tim pitanjima treba uspostaviti konsenzus, da se spotiču noge nekome tko je nešto u tom pravcu napravio.
Ima li u državi novca da se provedu te mjere?
Mandić: Konkretno, prioriteti se moraju mijenjati. Kad je bilo potrebno, našlo se novaca i za branitelje. Prijeti nam demografska katastrofa.Da bi se prioriteti promijenili treba krenuti malim koracima. Opći konsenzus u društvu postoji, ali postoji i otpor prema reformama u trenu kad se one počnu provoditi. Često se dogodi opća histerija i to je činjenica. U ovom trenutnku nismo u stanju provesti velike reforme. U ovom trenutku nema volje za reformu javne uprave. Da vlada to želi već bi počela na tome raditi. U ovom mandatu se to neće dogoditi.
Vidović: Naši glavni problemi su u sferi ekonomije. Ako se gospodarske reforme ne provedu… Gospodarstvo se ne može graditi na turizmu. Ne možete tražiti od ljudi da maštaju o tome da budu sobarice…
Ovog tjedna Vlada je odobrila dodatne radne dozvole za strance. Je li to rješenje
Vidović: To ćemo morati. Od 140.000 nezaposlenih 100.000 ih se neće nikad zaposlit. U Hrvatskoj veliki dio ljudi radi prekovremeno. Mladi se sporo i teško uključuju u svijet rada i rano se izlazi iz svijeta rada. Imamo skupinu od 512.000 osoba s invaliditetom, a od njih samo 17.000 ljudi radi. A oni su veliki potencijal koji se ne koristi. Bez dobre migracijske politike to nećemo moći riješiti. Prvi korak je da uspostavimo registar stanovništva. Ozbiljne zemlje to imaju. Mi znamo koliko imamo koza, ovaca, ali ne znamo koliko imamo ljudi. To ne bi trebao biti problem. Jedna kvalitetna baza podataka se može kreirati iz postojećih registara. Bez toga ništa više ne možemo planirati.
Mandić: Slažem se. Treba nam takav registar, ali i registar stambenih jedinica.
Vidović: U Slavoniji ima 10.000 kuća koje se prodaju. Zašto ih država ne kupi? Ljudi žele ostati u poljoprivredi, neka ih država da kuću, zemljište i neka ne brine hoće li znati proizvoditi. Država im treba pomoći i stimulirati ih.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.