HNS i HDZ pregovaraju o većim plaćama. Nakon što je Marić najavio smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 % od iduće godine, u HNS-u su zaključili da to nije dovoljno i da građanima trebaju rasti plaće.
Nakon prve runde pregovora zaključeno je da bi se moglo ići u rezanje doprinosa što bi svakom zaposlenom s prosječnom plaćom donijelo 100 kn više, no u SDP-u upozoravaju da taj novac neće završiti u džepovima zaposlenih.
VEZANE VIJESTI
Ne samo manji PDV, već i povećanje plaća – to je zahtjev HNS-a prema ministru financija Zdravku Mariću.
“Nema tu nikakvih uvjeta. Kao što je bilo 2016. paket mjera se radi u Ministarstvu financija i sve to skupa treba dobiti potvrdu vlade i svih koalicijskih partnera. Dakle, nema tu nikakvih uvjeta, nikakvih ultimatuma”, kaže Marić.
U HNS-u su jasni, traže rast plaća.
“Razgovarali smo i približili stavove. Njihova želja je bila smanjenje stope PDV-a, a naša rasterećivanje plaće. Na taj način povisujemo plaće”, kaže Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a.
Neslužbene informacije kažu da se pregovara o smanjenu doprinosa u iduće dvije godine.
Za početak manji doprinos za zapošljavanje, s 1.7 posto na 0.7 posto, što za prosječnu plaću znači rast od oko 100 kuna. Moguće je dodatno smanjivanje doprinosa za zapošljavanje, kao i doprinosa u slučaju ozljede na radu. To bi značilo rast prosječne plaće za ukupno 200 kuna.
Veće plaće tražio je i HDZ-ov partner HSLS, ali i neki manji partneri. Ipak, za Branka Hrga (HDS) predloženo nije dovoljno.
“Koliko ja vidim, nekakvo povećanje bruto plaće od 10 tisuća kuna za 200 kuna, meni je to smiješno. Jednom sam dizao ruku za to i više neću. Zanima nas povećanje najmanje plaće od 4 tisuće kuna za najjedostavnije poslove”, kaže Hrg.
Kritika dolazi i iz SDP-a. Jer rasterećenje ne bi išlo radnicima.
“To je nešto što poduzetnici daju na plaću, na bruto plaću i činjenica je da će oni to zadržati za sebe”, kažen Branko Grčić.
Svjesni su toga i vladajući, ali optimizam je različit s jedne i druge strane.
“Spuštanje stope PDV-a ne znači nužno korekciju cijena. Isto tako spuštanje opterećenja ne znači nužno povećanje neto plaće”, kaže ministar Marić.
“Mislim da su danas u Hrvatskoj poslodavci svjesni da gube radnu snagu i da moraju povećavati plaće neovisno od države. Mi ćemo im na ovaj način to samo olakšati”, kaže Vrdoljak.
Uz rezanje doprinosa HNS je, neslužbeno se doznaje, tražio i povećanje praga za oporezivanje najviših plaća. Sada se plaće veće od 17 i pol tisuća kuna oporezuju s 36 posto, a ideja je da se takva stopa primijeni na plaće veće od 30 tisuća kuna.
“Oni najbolji stručnjaci koji nam odlaze van, ova mjera je najbolja za njih. To su liječnici, IT stručnjaci. Mi smo sad već u deficitu s njima”, upozorava Milorad Batinić, saborski zastupnik (HNS).
Pregovori HNS-a i ministra financija trebali bi se nastaviti kroz nekoliko dana, a porezna reforma krenuti s prvim danom 2019.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
