Gost Novog dana bio je HSU-ov saborski zastupnik Silvano Hrelja.
Što je namjera Vlade s obzirom na najave oko mirovinske reforme?
Volio bih i ja to znati, bez obzira na veliku buru koja se podigla, još uvijek nisam vidio nijedno slovo na papiru kao službeni dokument Vlade. Ispada sve kao najava, doduše, osobe koja je odgovorna – ministra Pavića, ali na neki način nakon prvih reakcija malo se reteriralo i premijer i Pavić govore da je riječ samo o prijedlogu. Mislim da je loš početak s najavama veće penalizacije, s najavama ubrzanja rada do 67 godina bez ikakvih alternativa i izvlačenja da se ne daje dodatak od 27 posto na godine staža ljudima …
VEZANE VIJESTI
Što je s tih 27 posto – premijer tvrdi da se ne može oduzeti pravo koje ne postoji?
To je samo stvar tumačenja, o tom pravu govori članak 91 Zakona o mirovinskom osiguranju, a drugo se kaže u članku 3 zakona o dodatku i zato smo Grbini ja ponudili rješenje tražeći vjerodostojno tumačenje jer su nam se pojavili prvi umirovljenici iz oba stupa na koje sustav uopće nije računao – riječ je o ljudima koji su imali 30 godina staža beneficiranog zanimanja strojovođa i staklopuhač, oni za godinu dana imaju 18 mjeseci staža osiguranja i skupili su 45 godina starosnog osiguranja, a po stažu se svake tri godine skraćuje za godinu dana odlazak, s 55 godina imaju uvjete za starosnu mirovinu i nisu više imali pravo jer su rođeni ’62. godine i 2002. godine su imali manje od 40 godina, dakle, nisu imali pravo na izbor, a imamo one koji su u drugom mirovinskom stupu ušli dobrovoljno, oni to nisu mogli i njihova mirovina je oko 1.500 kuna manja od onih koji su u drugom mirovinskom stupu. Dodatak od 27 posto na njihove godine staža kompenzirao bi tu razliku. E sad – je li netko išao na osnovu tih 1.000 do 1.500 kuna raditi kalkulacije pa rekao da je to strašno skupo – to je krivo, radi se o zanimanjima koja su solidno plaćena, riječ je o mirovina višim od 4.000 kuna. No, stvarno stanje prvog i drugog mirovinskog stupa tek će se vidjeti, ona lošija slika bit će za oko godinu dana kada će prve žene odlaziti u prijevremenu mirovinu.
Po kojoj formuli će se onda računati?
Zasad ni HZMO , ni Ministarstvo ne priznaju dodatak pd 27 posto na mirovine koje su bile od 2002., i izračunavat će se taj dio klasično, a drugi dio kao osnovna mirovina plus ono što je čovjek štedio.
Razlika?
Teško je reći. Ovdje ima puno nepoznanica i siguran sam da će male plaće dati vrlo malu mirovinu iz oba mirovinska stupa. Mislim da se ovo sve radi bez konkretnih izračuna.
Što za radnike u 2. stupu znači najavljena mogućnost, javnost nije dobro regairala?
Reakcija javnosti je opravdana, reakcija mladih je meni razumljiva. Stavljeni smo pred gotov čin bez principijelne mogućnosti izbora i sustava i neće biti dobro. Ne kažem da je sve loše u najavi, ovo može biti jedno od rješenja, ali ne i jedino.
Zašto sada građani ne znaju kakve će im biti mirovine, postoje li formule?
Formule postoje za osnovnu i tabela gdje možete izračunati.
Što kažete na kritike da je riječ o nacionalizaciji 2. mirovinskog stupa?
Nisam vidio službeno prijedlog, može se špekulirati o nacionalizaciji, bit će sigurno isplativo onima preko 30 godina štednje i iznadprosječne plaće.
Što se bitno može očekivati odlukom omirovinskoj reformi – penalizacija ili sustavno rješenje?
Stavovi se mijenjaju od mjeseca do mjeseca. No nitko pted javnosti ne želi izračunati stvari kako stoje.
Pet milijardi je rupa koja postoji?
To je realna rupa razlike između doprinosa i onoga što se doplaćuje.
Otkud 17?
Jer se računa kao obaveza i ono što smo prihvatili kao tranzicijski trošak. Stvara se fama da su umirovljeni teret društva i proračuna, a riječ je o ljudima koji su platama desetljećima stvarali razinu svojih prava. Ako je bilo davanja prava koja nisu pokrivena doprinosima, odgovorna je država i onaj tko je donosio zakone.
Postoji li projekcija što će egzodus iseljavanja značiti?
Dugotrajno opterećenje na proračun će rasti premda nije sve tako katastrofično. Novi umirovljenici donose manje staža i niže plaće i njihova prosječna mirovina je manja od onih starijih koji po biologij odlaze s ovoga svijeta. Ne treba raditi neke katastrofične procjene s obzirom na realnost, a imali smo i stampedo te nevrijeme na tržištu rada.
Postoji li nepravda u mirovinskom sustavu – kakve sve mirovine imamo?
Po 18 zasebnih zakona i temeljni zakon o mirovinskom osiguranju, dosta je kompleksan sustav i otkad sam u politici zagovaram da bi se za braniteljske mirovibve trebalo brinuti Ministarstvo branitelja, za policijske MUP, a da se mirovine radničke tretiraju posebno tako da možemo pratiti računicu.
Postoje li njihovi izračuni, procjene?
Nekih 50 posto je pokriveno uplatama doprinosa, a ostalo je ono što ide na teret proračuna. U apsolutnom iznosu ne postoje – najviše su limitirane na 3, 56 puta prosječne mirovine, ona je oko 2.600 kuna ili 2.233 kune ovisno o tome gdje se isplaćuje, najviše oko 6.000 i 6.500, ovisno o stažu – 62 kune po godini staža, a u RH se ne može u mirovinu ispod 15 godina pa je to 950 kuna najmanje.
Što s novim zakonom o braniteljima – milijunski iznosi se spominju?
Ne samo HVO-a, nego i nove invalidske, govore procjene – mogle bi to biti silne milijarde, upitno je li netko o tome razmišljao.
Kakvu budućnost očekujete s obzirom na sve ove najave?
Ovako se ne vidi ništa, tko god je radio, gadno je pogriješio, bez socijalnih partnera, 1998. je tadašnja mirovinska reforma raspravljena sa socijalnim partnerima i dobila je zeleno svjetlo za provedbu. To što nisu radili evaluaciju sustava, ne znači da se sustava trebamo odreći. A još uvijek ima vremena za raspravu, spreman sam razgovarati – ako me budu zvali – s vladom o rješenjima i argumentirano dokazati da su krenuli od pogrešnih pretpostavki i došlo do pogrešnog zaključka.
Može li se mirovinska reforma provesti bez reforme poreznog sustava?
Mislim da griješimo u ulazu u mirovinski sustav, a ne u izlazu. Može, one se dodiruju u neoporezivom iznosu mirovine i poreznim stopama za umirovljenje. Imamo sada glupst da u Saboru raspravljamo o zakonu o studentskim poslovima umjesto da radimo kao Finci. Kod nas je problem što nema dovoljno radnih aktivnosti i skloni smo izbjegavanju plaćanja obaveza pod geslom da je kod nas rad skup.
Vi i Grbin tražite ocjenu ustavnosti zbog neisplate dodatka od 27 posto svim umirovljenicima?
Da, a to je dimenzija koja se smanjuje kako će se odlaziti u budućnosti, bit će manje staža u prvom stupu, a vidu u drugom stupu u mirovinskom sustavu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
