Izazovi za Europu poput migracija, terorizma, klimatskih promjena, ali i jačanje otpornosti na krizu kroz infrastrukturnu povezanost i borbu protiv lažnih vijesti bit će u fokusu 13. Dubrovnik Foruma koji će subotu otvoriti predsjednik vlade Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Pod nazivom “Jačanje otpornosti – Mediteran, Europa i Zapadni Balkan”, forum će se usredotočiti na izazove uzrokovane migracijama, terorizmom, klimatskim promjenama i nizom asimetričnih prijetnji s kojima se suočava Europa i šire područje Sredozemlja.
O jačanju otpornosti na krizu sudionici će razgovarati u tri panela, najavljuje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) tradicionalnu međunarodnu konferenciju koja u Dubrovniku okuplja europske i regionalne čelnike uz stručnjake i predstavnike organizacija, banaka i zaklada.
Danas se na Zapadnom Balkanu na mnogo načina brani i Europa, piše MVEP u najavi panela “Definiranje izazova – razmatranje rješenja” kojim će moderirati ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
Na Zapadnom Balkanu iznimno je važno primijeniti rješenja koja su bila uspješna u ostvarenju mira i prosperiteta na europskom kontinentu, a rješavanje otvorenih pitanja preduvjet je za nastavak integracije te regije u EU.
Jadransko-mediteransko područje, raskrižje Bliskog istoka, sjeverne Afrike i Europe, izloženo je globalnim izazovima, ali i mogućnostima.
PROČITAJTE JOŠ
Otpornost na krizu treba provoditi jačanjem vladavine prava, borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala, liberalizacijom tržišnog gospodarstva, ali i infrastrukturnim povezivanjem što je tema drugog panela “Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturu”.
Prometni pravci, energetska i telekomunikacijska infrastruktura osnažuju međusobnu povezanost zemalja, a njihova gospodarstva čine međusobno ovisnijima i integriranijima, a da bi se to ostvarilo ključno je osigurati financijska sredstva.
Panelom moderira ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, a među sudionicima su i potpredsjednik Europske banke za obnovu i razvoj Pierre Heilbronn te Huang Ping iz Kineske akademije društvenih znanosti.
“Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima”, kako je naslov trećeg panela kojim će moderirati ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, zanimljivo je u jeku svakodnevnih razmjena optužbi za lažne vijesti u Sjedinjenim Državama ili otkrića o utjecaju društvenih mreža na primjerice referendum o brexitu.
Među sudionicima tog panela bit će i Eitvydas Bajarunas, posebni izaslanik za hibridne prijetnje.
O povijesti dubrovačke vanjskopolitičke konferencije
Dubrovačka vanjskopolitička konferencija počela je kao Croatia summit da bi 2013. promijenila naziv u Croatia Forum, a od 2016. naziva se Dubrovnik Forum.
Prvi skup održan je pod nazivom “Zaokruživanje europske južne dimenzije: vrijednosti koje nas povezuju” u doba kada je Hrvatska tek počela pregovore za članstvo u EU.
Idućih godina teme su bile sigurnosna pitanja, proces euroatlantskih integracija, globalni izazovi regije, ulaganja i razvoj, energetska sigurnost, a 2014., kada je Hrvatska već bila članica EU-a forum se fokusirao na proces europske integracije zapadnog Balkana.
Godine 2016. jačanje suradnje 12 zemalja inicijative Jadran-Baltik-Crno more pod nazivom “Snažnija Europa-spajanje sjevera i juga”, predstavili su predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i njezin poljski kolega Andrzej Duda.
Dvanaesti po redu Dubrovnik Forumu održan je 2017. dan nakon summita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), kojim je Hrvatska završila jednogodišnje predsjedanje tim jedinim političkim forum za promicanje suradnje u regiji koji je nastao na poticaj same jugoistočne Europe. Lani su i Dubrovnik forum i SEECP odaslali snažne poruke o potrebi uključenja svih država u Europsku uniju jer je članstvo jamstvo održavanja dugotrajnog mira, stabilnosti i sigurnosti u regiji.
