"Nesumnjivo se može govoriti o lošem gospodarenju. Ako ima kriminala i prevare to će morati istražiti nadležne institucije, a meni kao ekonomistici u fokusu jest – loše gospodarenje. Za to postoje nesumnjivi dokazi ako se prate financijski rezultati Uljanika od 2012. do danas", komentira ekonomistica Maja Vehovec.
Maja Vehovec, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu, već dugi niz godina bavi se tržištem rada, ljudskim potencijalima i socijalnim pitanjima, a devedesetih se bavila i stanjem u brodogradnji, posebno je pratila slučaj riječkog brodogradilišta “Viktor Lenac”. Ovih je dana na svom Facebook profilu stanje oko slučaja Uljanik prokomentirala kratkom i jakom objavom: “15 narudžbi i mlrd minusa. I moja baba bi bolje ugovorila brodove. Ovo je gospodarski kriminal što god tko mislio o tome.”
VEZANE VIJESTI
Vehovec, članica stranke Pametno, u razgovoru za Net.hr objasnila je svoj post: “Objavila sam taj post na temelju dostupnih informacija, istraživanja ozbiljnih novinara, ali i pokazatelja do kojih sam mogla doći. Bilo je puno objava, diskusija, a one su me vodile do toga da se može govoriti i o kriminalu, prevari. Nesumnjivo se može govoriti o lošem gospodarenju. Ako ima kriminala i prevare to će morati istražiti nadležne institucije, a meni kao ekonomistici u fokusu jest – loše gospodarenje. Za to postoje nesumnjivi dokazi ako se prate financijski rezultati Uljanika od 2012. do danas.”
S obzirom da se gubici u Uljaniku prenosili iz godine u godinu, kaže da je jasno da tu dubinski nešto ne valja pa se Nadzorni odbor i Uprava trebali ranije trgnuti.
“Početak 2018. u Uljaniku temelji se na katastrofalnom rezultatu Uljanika iz 2017. Iz medija saznajemo, slikovito rečeno, da se svaki brod gradio sa 100 milijuna kuna gubitaka. Mi danas govorimo prije svega na temelju medijskih analiza, a prava analiza bi se mogla napraviti nakon ozbiljnog due diligenca kompanije.
Saznajemo sada da je prije nekoliko godina u Uljaniku bila ozbiljna revizorska kuća, ali saznajemo također da nisu uslijedile nikakve reakcije. Prvu reakciju imamo tek u siječnju ove godine kada je Vlada odobrila 96 milijuna eura, s dijelom isplate u drugom dijelu godine, nakon što EU komisija odobri program restrukturiranja. No, što mi zapravo znamo o tom programu? Jedino iz medijskih napisa. Nije li bizarno da ja kao ekonomistica nisam u mogućnosti doći do cjelovitog dokumenta? Znam da taj dokument postoji u Ministarstvu gospodarstva, u Ministarstvu financija, u Vladi, u Bruxellesu, i tražila sam ga u ministarstvima na temelju prava na dostupnost informacija, ali nisam ga dobila.
Nisam dobili niti odgovor je li plan tajan ili javan. Dakle, i mi ekonomisti u ovom trenutku govorimo o Uljaniku samo na temelju tekstova i analiza u medijima, a to nije dobro. Nema razloga da cijeli proces ne bude mnogo transparentniji i da famozni plan restrukturiranja bude – javan. S obzirom na kompleksnu vlasničku strukturu, na broj zaposlenih, na značaj za cijelo hrvatsko gospodarstvo, ovo je sada već stakeholder problem, problem svih dionika, svih zainteresiranih subjekata, a ne samo vlasnički”, upozorava Vehovec.
Kaže da se problem restrukturiranja otvorio zato jer EU komisija ne bi odobrila jamstva Vladi.
Radnici se prekasno organizirali
Što se tiče radnika, koji imaju 47 posto dionica brodogradilišta, kaže kako oni do sada nisu bili svjesni svoje vlasničke uloge ili su ipak bili neodgovorni: “Jer vidimo da se jako dugo nisu mogli organizirati kao mali dioničari, a sada su se vrlo brzo organizirali oko štrajkačkog odbora. Možda nisu bili informirani, a možda su sami trebali mnogo ranije potražiti način da budu informirani. Mogli su skupiti potpise i tražiti izvanrednu sjednicu dioničara, npr.”
Početkom ove godine radnici su organizirali Stožer upravo zato jer nisu imali svoje predstavnike u Nadzornom odboru, te su počeli skupljati i potpise za Skupštinu dioničara.
Vehovec upozorava da su se trebali organizirati puno ranije.
“To je sve bilo prekasno. Na žalost, oni su na svojim plećima iskusili taj problem financijske i vlasničke nepismenosti što znači posjedovati dionice. Oni su radili za plaću, uvjerena sam da su dobro radili i vjerojatno su vjerovali da i menadžment radi svoj posao. Vidim ovih dana da se i po društvenim mrežama podriva radnike škvera, da se insinuira da oni sigurno doma odnose alat, da su igrali briškulu u hladu itd. To me osobno vrlo žalosti. Da, ako je i bilo takvih primjera, apsolutno je nedopustivo u trenutku kada su ljudi egzistencijalno ugroženi zbog neisplate plaće potezati takve priče. Ako je i bilo takvih slučajeva za to odgovara onaj koji organizira posao.
U javnosti se spominju samo neslužbene informacije da DORH provodi izvide. Na pitanje Net.hr-a je li moguće da odgovorni i u ovom slučaju izmaknu istrazi, Vehovec odgovara: “
“U ozbiljnoj demokraciji je nemoguće. Ali u Hrvatskoj je rak rana upravo to što institucije ne rade svoj posao. Kod nas je postalo pravilo da se ne rasvijetli ako se netko obogatio na čudan način. Da nitko ne odgovara, ili da minorno odgovara. Hrvatska ima problem s čudnim, ja bih rekla, mafijaških dilovima koji ostaju nerasvijetljeni.
To je nedopustivo. Ova zemlja ne može izaći iz gliba ako se to ne riješi. I za Uljanik je važan clean start. A to uključuje i jasno utvrđivanje odgovornosti onih koji su radili pogreške. Loše poslovanje mora van iz Uljanika. Osobno se nadam da će Uljanik dobiti kvalitetnu, profesionalnu Upravu. A onda slijedi plan restrukturiranja koji na žalost nismo vidjeli i možemo samo nagađati.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
