Hoće li Hrvatska prihvatiti Globalni sporazum za sigurne, uredne i regularne migracije u čijoj je izradi aktivno sudjelovala? Riječje o sveobuhvatnom dokumentu Ujedinjenih naroda i on nije pravno obvezujući za države članice, a donosi niz preporuka i instrumenata koje svaka država može – ali i ne mora – primijeniti i uvrstiti u svoje zakonodavstvo.
No iako je riječo pravno neobvezujućem dokumentu, koji sve odluke koje se tiču migracijske politike – između ostalog i onu koliko će migranata primiti na svoje tlo – potpuno prepušta suverenim državama, u posljednje vrijeme izaziva kontroverze raznim tumačenjima, poput onoga da bi po njemu Hrvatska trebala primiti mnogo migranata. Istodobno, potpisuju se peticije protiv Globalnog sporazuma, a pojačava se i politički pritisak na predsjednicu i Vladu da od njega odustanu, piše Večernji list.
Kritike su se pojačale i nakon što su neke države, poput SAD-a, Mađarske pa sad i Austrije, najavile da ga neće prihvatiti. Vrlo je lako moguće da Globalni sporazum u domaćoj politici postane nova Istanbulska konvencija. Sadržaj Sporazuma usuglašen je na Općoj skupštini UN-a u srpnju, a za cilj ima stvoriti međunarodni okvir za upravljanje migracijama. Države članice ovlastile su EU da u njihovo ime – kao jedan glas – pregovara o Sporazumu.
U Hrvatskoj je za Globalni sporazum zaduženo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te ga ono i priprema.
Saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović pozvao je prije nekoliko dana predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović da ne potpiše Globalni sporazum za sigurnu i urednu migraciju jer ga smatra “dodatnim vjetrom u leđa novim migracijama”.
Iako su neki portali objavili kako im je predsjednica poručila da Sporazum neće potpisati, s Pantovčaka su kazali da ga predsjednica niti ne može potpisati jer se Sporazum i ne potpisuje te poručili da je za njega u cijelosti nadležan MVEP, a ne Pantovčak. Sporazum se ne potpisuje jer riječ o pravno neobvezujućem dokumentu. Umjesto toga, prihvaća se na političkoj razini. Time šefovi država i vlada konstatiraju izazove s kojima se suočila međunarodna zajednica i njime nastoje pridonijeti ujednačavanju prakse i uvođenju bolje kontrole nad njegovim posljedicama.
U Hrvatskoj bi ga trebala prihvatiti Vlada svojim aktom, a predstavnici svih država koje ga podržavaju svečano bi ga prihvatili na skupu u Marrakechu od 10. do 11. prosinca.
Koliko je poznato, hrvatska Vlada nije se usprotivila sporazumu UN-a, štoviše, Grabar-Kitarović u nedavnom je obraćanju Općoj skupštini UN-a eksplicitno pozdravila “uspješan završetak pregovora o Globalnom sporazumu za sigurnu, urednu i redovnu migraciju. Vjerujemo da nas ovaj katalog ciljanih mjera i najboljih praksi može voditi u traženju najboljih rješenja na koordiniraniji način i uz bolji ishod. Radujem se našem sastanku u Marrakechu u prosincu i pozdravljam sve napore posebne predstavnice UN-a Louise Arbour”, dio je njezina govora koji se može vidjeti i na stranicama predsjedničkog ureda, piše Jutarnji list.
