U Novom danu gostovala je Branka Mrzić Jagatić iz udruge RODA - Roditelji u akciji.
Kako ste primili nalaz inspekcije Ministarstva zdravstva?
“Pozdravljamo izvješće Ministarstva zdravstva, ulijeva nadu da postoji volja da se unaprijedi zdravstveni sustav koji skrbi za zdravlje žena. Ono što je dobro su predložene mjere unutar izvješća, ali su mjere pojedinačne, a trebale bi biti dio sveobuhvatnog Akcijskog plana za zdravlje žena u Republici Hrvatskoj, kojeg smo predlagale premijeru Plenkoviću. Predložene mjere su kvalitetne, ali radi se o prijedlozima za unaprjeđenje u segmenatima za koje je zakonodavstvo već predvidjelo određene mjere i sankcije”.
U nalazu stoji osuda neprofesionalnih i neugodnih praksi, a naglašena je komunikacija koja je, prema svjedočanstvima žena, u osnovi cijelog problema. Što treba napraviti po tom pitanju?
“Pitanje komunikacija je suptilno pitanje. Ne bismo voljele da javnost i stručnjaci dobiju dojam da tražimo ljubazno pristupanje, gdje će se pod ‘ljubaznim pristupom’ ženama servirati ono što im se serviralo do sad – neprihvatljivi i bolni postupci, nepotrebni postupci, štetni postupci. Komunikacija mora obuhvaćati informiranje pacijentica, traženje informiranog pristanka, davanje mogućnosti da na temelju informacija odbiju neki postupak, intervenciju ili liječenje – naravno ako time ne ugrožavaju svoje zdravlje ili život”, kaže Mrzić Jagatić i dodaje da ipak treba obratiti pozornost na to da se nalaz ispekcije govori o “svemu onome što je već obuhvaćeno Zakonom o zaštiti prava pacijenata”.
Inspekcijski nalaz je pokazao i neujednačene prakse po ginekologijama diljem Hrvatske?
“Tako je. To je pokazao i onaj prethodni inspekcijski nalaz koji smo dobile prije na uvid prije desetak dana, nakon što smo ga čekale tri godine. Praske su zaista neujednačene i pacijentice se s pravom pitaju prema kojim to standardima zdravstveni sustav radi i skrbi o njihovom reproduktivnom zdravlju”.
Slučaj s kiretažom u društvu je doista odjeknuo, izazvao je lavinu reakcija. Zašto su te reakcije dosad izostajale, zašto pacijentice nisu izašle individualno sa svojim slučajevima?
Prijave, kaže članica udruge Roda, nisu sve bile anonimne. Udruga raspolaže svim osobne podatke žena koje su podnijele svjedočanstva. Ideja iza odnošenja svjedočantava bila je, kaže, upozorenje da se taj problem ponovno pojavljuje u javnosti.
“To nije prvi put da upozoravamo na takve prakse, ali nije bilo sluha, nije bilo dijaloga, nije bilo komunikacije. Prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka, nismo mogle ministarstvu nositi osobne podatke žena. To što su žene spremne progovoriti nakon duge šutnje je nešto zbog kojeg bi se ministarstvo trebalo zapitati koje mehanizme prijave imamo, koliko su učinkoviti, koliko pacijenti u Hrvatskoj imaju povjerenja u zdravstvani sustav”.
Dodaje i da su neke od žena koje su iznijele svoja svjedočanstva podnijele prijave, ali su doživjele da njihov predmet nakon tri godina ode u zastaru. Ostale su s invaliditetom zbog komplikacija, kaže.
Sad kada je tema senzibilizirana, očekujete li da će akcija Prekinimo šutnju imati uspjeha u ohrabrivanju za prijavu neprofesionalnih postupaka?
Više od 17 godina nastojimo ukazati na loše prakse u sklopu zdravstvenog sustava vezano za reproduktivno zdravlje. Imale smo prilike čuti da se nekim ženama zamjera da su dugo šutjele. Ali to što su nakon toliko godina progovorile i sebi osvjestile, govori o tome koliko je to nešto što žene obilježava za cijeli život. Mnoga su svjedočanstva završila rečenicom “Više nikada neću roditi”.
Akcija se nastavlja i dalje?
“Inzistirat ćemo na sveobuhvatnom dokumentu na kojem bi trebali raditi neovisni stručnjaci raznih profesija”, zaključuje Mrzić Jagatić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
