Je li Povjerenstvo za sukob interesa potrebno ili nije?

Vijesti 19. stu 201808:44 > 08:47
N1

Gost Novog dana bio je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu i predsjednik udruge Antikorupcija Mislav Kolakušić.

Zašto vjerujete da borba protiv korupijce može okupiti ljude koji bi na nekoj platformi donijeli neke društvene promjene?

“Korupcija u Hrvatskoj je dovela do raspada društva u cjelini, svatko od nas osjeća posljedice korupcije. Nije to samo podmićivanje komunalnog redara, policajca, korupcija se kreće od početka, od upisa u vrtić, fakulteta, javnih natječaj, autocesta… Svaki hrvatski građanin se susreće s korupcijom, zato je svim istraživanjima 94 posto građana smatra da Hrvatskom vlada korupcija, i oni su sto posto u prave. Istraživanje Europskog parlamenta iz 2016. pokazuje da je Hrvatska najkorumpiranija zemlja u Uniji u pogledu novca koji svake godine nestaje u procesima javne nabave. Oni su to procijenili na 20 milijardi kuna.”

Mnoge stranke su naglašavale da im je glavni cilj upravo borba protiv korupcije.

“Građani znaju i osjećaju kada su nešto samo floskule i parole. Vide da oni kad pričaju o korupciji, pričaju kao o grincajgu ili bilo čemu. Imaju naučeni tekst koji im je netko napisao, nabrojat će sve što nije dobro i za dvije minute idu svojim poslom koji nema veze s rješavanjem ovih problema. Tri desetljeća već imamo kolektivnu neodgovornost, nitko za ništa ne odgovora, moramo uvesti vrijeme osobne odgovornosti – ovo mora zavšriti. Bez borbe s korupcijom, Hrvatska će nestati, svi mogući će se iseliti, sve što imamo, a što još nije, otići će u strane ruke ili ruke naših pojedinaca koji tu nisu platili. Građani to znaju i sojećaju, zajedno to možemo spriječiti. Zašto je bitno da se građani priključe udruzi Antikorupcija, jer se korupcija može otkriti isključivo iznutra. To mogu osobe zaposlene u javnom sektoru, koje vide anomaliju i mogu to prijaviti.”

VEZANE VIJESTI

Udruge trenutno predstavljate u većim gradovima. Što je cilj?

“Cilj je da nas bude sto tisuća. Pojedinac ne može sam, određeni manji broj ljudi možda može nešto, ali kad vas ima sto tisuća, onda vas sve institucije i političke opcije moraju slušati. Ne mogu se više prijave stavljati u ladice ili da postupak traje 20 godina. Onda se jednostavno mora raditi. Zato je vrlo bitno da nas ima jako puno. Sad nas je sedam tisuća, uvjeren sam će nas biti sto tisuća.”

Postoje i drugi pokreti koji su imali i 300.000 potpisa pa nisu uspjeli.

“Referendum je drugo, imate točno određeni cilj i određenu trenutnu akciju. Ovdje je bitno jer je ovo trajno, udruga Antikorupcija će ostati trajni dio društvo. Kratko djelovanje ne može ništa riješiti, moramo imati platformu, pokret koji će uvijek stajati na braniku.”

Što jer sa sa samim političkim ciljem, može li se nešto promijeniti bez prisustva u parlamentu?

“Hrvatska bez korupcija nije moguća bez 76 zastupnika u parlamentu. 76 zastupnika može odlučivati o svemu, 75 ne može odlučiti ni gdje će stajati kišobran. Oni ne mogu ništa.”

Zašto u Hrvatskoj nijedan veliki antikorupcijski slučaj nije riješen?

“Zato što je to princip koji se događa cijelo vrijeme u Hrvatskoj. Zakoni i postupci se pišu na taj način da netko tko ima novaca ne mora odgovarati. Vi u nedogled možete ići, prvi stupanj, drugi stupanj… Ako imate dovoljno novca i taj prvi stupanj možete odugovlačiti 10 godina. Imamo posložen sustav da nitko tko ima novca ne mora odgovarati. Da imamo neovisno pravosuđe vjerojatno bi oni koji odlučuju bili u opasnsoti.”

Je li pravosuđe korumpirano?

“Korumipirani su svi sustavi, to je jasno, to je neupitno. Samo je pitanje koji sustav u kojem dijelu. Samo dvije osobe na sudu su dovoljne – jedna koja dijeli predmete i jedna koja sudi. Korupcija da netko daje mito na ročištu ne postoji, ona se radi ranije, na drugim razinama – ide isključivo putem dodjele predmeta.”

U kojim segmentima društva je korupcija najprisutnija?

“Javna nabava, to je apsolutno. Imamo problem što imamo izuzetno raspršene postupke javne nabave, to jednostavno nema zdravog razuma. Ako se radi o novcu građana onda se to mora sve raditi na jednom mjestu. U Hrvatskoj pak imate stotine povjeranstava u koja raspolažu javnim novcem”

Što treba promijeniti da se takav sustav spriječi?

“Iznimno jednostavno, sve se može. Moramo imati centraliziranu javnu nabavi i svaki papirić u postupcima javne nabave mora biti javno objavljen. Moramo sve postupke staviti online. Ako vi mislite da je vaša poslovna tajna važnija od te javnosti, nećete se javiti na taj natječaj.”

Ako netko ima osobnih iskustava s korupcijam, kako vam može pristupiti?

“Imali smo u Hrvatskoj nekoliko zviždača koji su pokušali. Što se dogodilo s njihovim prijavama – ništa, a oni su ostali bez posla i doživljavali mobing. 

Želimo da nam se jave ljudi koji imaju dokumentaciju, ali ona se mora osnivati na dokazima. Ovdje govorimo isključivo o predmetima koji imaju dokaze. Oni imaju mogućnost anonimno nam dostaviti dokumentaciju koju ćemo mi kompletno proučiti i dati nadležnim tijelima ili nam se mogu obratiti za pravni savjet, samo podnijeti prijavu, a mi ćemo pratiti tijek postupka. Bitno je da se preuzme odgovornost, osobna odgovornost.”

Kako se financirate?

“Isključivo od užeg članstva. Imamo uže članstov koje plaća članarine i podupirajuće članove koji ne plaćaju ništa. Sve plaćamo mi osnivači. Ne treba za to velik novac.”

Primat ćete donacije?

“Kao i sve udruge, ali primat ćemo isključivo skromne donacije, velike iznose ne.

Kada govorimo o institucijama koje se bore protiv korupcije veliku je ulogu steklo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

“Povjerenstva su općenito zamišljena kao način da se ne dogodi ništa. Imamo zakone, činjenice u društvu da bismo trebali voditi kaznene postupke, mi to ne vodimo jer povjerenstvo koje veli da je došlo do sukoba, izrekne kaznu od 2.000 do 3.000 kuna koja se nikad ne plati i svi su čisti. Mi osim kaznene odgovornosti imamo odgovornost pred povjerenstvom. Jedino povjerenstvo koje smo istinski trebali imati je ono za Agrokor. Međutim, to smo propustili. Mi se bavimo povjerenstvima koja nemaju nikakav efekt, to je efekt alibija.”

Ako Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nije potrebno, koje su to onda institucije?

“Državna agencija za borbu protiv korupcije. U Europi su agencije zamišljene da bi se odmakle od politike.”

Što je s DORH-om?

“Trebamo potpunu reorganizaciju pravosuđa.”

Kako ćete izaći na izbore?

“To ćemo vidjeti, to je još u razradi. Razgovaramo.”

Što biste preporučili svima koji se žele boriti protiv korupcije?

“Samo da se ne boje. Hrabrost je osnovna odlika čovjeka. Prestanimo se bojati, to je najteži oblik života.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.