Moguće otvaranje tržišta rada u većini zemalja Europske unije za hrvatske radnike moglo bi dovesti do većeg odlaska građana u inozemstvo, posebice mladih.
Bojazan je to koju iznose sindikalci i ekonomisti o ovoj temi, nakon što je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izrazio nadu da će uskoro većina zemalja članica EU-a koje su privremeno uvele zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika odustati od toga.
Dr. sc. Željko Požega, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, drži da se ukidanjem zabrane zapošljavanja naših građana u većini zemalja EU možemo jedino suočiti s još većim odljevom ljudi u inozemstvo, prije svega mladih i obrazovanih ljudi s obiteljima. Podsjeća na spekulacije da se u 2014. godini iz naše zemlje iselilo 30 tisuća ljudi više nego što se uselilo te upozorava kako će svako daljnje povećavanje tih brojki dovesti u pitanje opstojnost hrvatskog društva i značit će mnogo veći problem od visoke nezaposlenosti ili niskog standarda stanovništva.
Dr. sc. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije kaže kako ukidanje zabrane rada hrvatskih građana u zemljama EU-a možda donosi negativne efekte za gospodarstvo, zbog mogućnosti lakšeg odlaska građana iz zemlje, ali bi u konačnici moglo biti i dobro. Napominje kako su građani u inozemstvu svojevrsni most između Europe i Hrvatske, u smislu stjecanja i prijenosa stručnosti i organizacijskih sposobnosti kakvih u Hrvatskoj nedostaje.
PROČITAJTE JOŠ
“Istina, nemamo točne podatke o tome koliko mladih doista odlazi iz Hrvatske, međutim osim liječnika i medicinskog osoblja razmjerno malo njih napušta zemlju i pronalazi posao u inozemstvu. Stanje na domaćem tržištu rada doista je loše, mogućnosti zapošljavanja su sužene, ali ne vjerujem da će veći broj mladih otići u inozemstvo jer su u pitanju velike kulturološke barijere, sigurnost, ali i s druge strane velika obiteljska solidarnost. Roditelji u velikoj mjeri pomažu djeci koja ulaze u svijet rada”, podsjeća Bejaković.
Odlaska ljudi boji se predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević. Na pitanje može li odlazak sposobnih radnika povećati njihovu vrijednost na hrvatskom tržištu rada, Matijašević kaže kako bi oni i bili na “višoj cijeni” kada bi u zemlji postojali normalni uvjeti za investiranje poduzetnika i otvaranje novih radnih mjesta.
“Unatoč svih 330 tisuća nezaposlenih osoba u zemlji, kvalificirani kadar primjerice u prerađivačkoj industriji, ponajprije metalskoj, vrlo je tražen. Mnogi slučajevi dokazuju da rad u nas nije cijenjen jer je od 130 tisuća ljudi koji su izgubili radna mjesta od prosinca 2009. do danas upravo mnogo onih sposobnih i kvalificiranih koji su otišli jer se njihov rad mnogo više cijeni u inozemstvu”, zaključuje Matijašević za Glas Slavonije.
