Udruge Documenta i Inicijativa mladih za ljudska prava godinu dana nakon haaške presude Praljku, Prliću i drugima osvrnuli su se na izvještavanje medija Hrvatskoj, reakcije političara te šutnju institucija na inicijativu za oduzimanje odlikovanja osuđenima za ratne zločine

Predstavljeni su rezultati analize koja se bavila izvještavanjem hrvatskih medija, prvenstveno javne televizije (HRT), povodom presude u predmetu Prlić i dr. u periodu od 29. studenoga do 6. prosinca 2017. godine.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente naglasila je da se u hrvatskom medijskom prostoru nedovoljno objektivno izvještavalo o činjenicama na kojima se optužnica zasniva, dokazima iznesenim u postupku na kojima je utemeljena presuda, značenju pravnih pojmova, na primjer udruženi zločinački pothvat (UZP) i zapovjedna odgovornost, individualnoj odgovornosti optuženih, zločinima počinjenim od strane HVO-a u konkretnom sukobu, o logorima te o žrtvama.

“Umjesto žrtava teme u fokusu izvještavanja bile su: potvrđena prvostupanjska presuda, umiješanost RH u ratna zbivanja u BiH (međunarodni sukob), UZP, kompetencije Tribunala i samoubojstvo  Slobodana Praljka“, priopćeno je iz Documente.

Spominju se i internacionalne reakcije, uglavnom negativni komentari na izjave hrvatskih političara primjerice na komentar premijera Plenkovića koji je izrazio nezadovoljstvo i žaljenje zbog presude.

Nadalje, govori se i o sjednici Vijeća Sigurnosti UN-a (6. 12. 2017.) kojom prilikom su o presudi govorili, između ostalih, tužitelj Serge Brammertz i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Zaključno je spomenuto i trajanje interesa za presudu Prliću i drugima, kao i promjena fokusa medijskog praćenja, posebno u drugom tjednu nakon presude. Pitanja koja izlaze u prvi plan bila su: tko je Praljku dostavio otrov, njegova dva oproštajna pisma, kad će tijelo biti poslano u domovinu, hoće li početi stizati optužnice i zahtjevi za obeštećenje iz BiH, kako osporiti dijelove presude. Novinarski, a time i javni interes, tada se naglo gasi.

“U tijeku 2018. u hrvatskim medijima teško je naći bilo kakav prilog koji spominje suđenje bosanskoj šestorici ili govori o Slobodanu Praljku. Erupcija emocija utopila se vrlo brzo u fenomenu kratkog pamćenja“, navodi Documenta.

Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava ukazala je na činjenicu da pripadnici tzv. Herceg – bosanske šestorke, konkretnije Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić te osim njih Dario Kordić nose neka, po važnosnom slijedu, od najviših odlikovanja RH i to primjerice za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu, za izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu RH ili za osobite vojne zasluge u ustroju oružanih snaga RH.

“Predsjednica Hrvatske bi im ta odlikovanja trebala oduzeti što je i u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o dodjeli odlikovanja i priznanja RH“, kazala je Branka Vierda.

Inicijativa mladih za ljudska prava smatra da odlikovanja na ratnim zločincima obezvrjeđuju ustavnu vrijednost vladavine prava, časti i ugleda RH i Hrvatske vojske te nepoštovanje prema svim ratnim veteranima koji su sudjelovali u ratu poštujući međunarodno humanitarno pravo i hrvatske zakone.

Poručuju da bi se oduzimanjem odlikovanja bar na simboličkoj razini mogao uputiti minimum solidarnosti prema žrtvama te u tom smislu pružiti ruku pomirenja i suradnje građanima BiH i njenim političkim predstavnicima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram