HUP- Udruga novinskih izdavača zabrinuta je zbog niza presuda za duševne boli protiv više medija. HUP poziva Vladu da što prije krene u zakonske izmjene koje bi stvorile jasna i predvidljiva pravila na području nakladničke odgovornosti.
Udruga novinskih izdavača upozorava da je u posljednje vrijeme donesen niz presuda koje su protiv više tiskanih i elektronskih medija pred hrvatskim sudovima donesene u parnicama za obeštećenje zbog nanesenih duševnih boli.
Smatraju kako učestalost ovakvih presuda, kao i neujednačenost pravnih standarda na kojima se temelje, s jedne strane predstavljaju ozbiljnu prijetnju ustavnim kategorijama slobode izražavanja i medijskih sloboda, a s druge strane kao generator opće pravne nesigurnosti prijete stabilnom poslovanju novinskih izdavača umanjujući tako i njihovu poduzetničku slobodu.
VEZANE VIJESTI
Udruga novinskih izdavača poziva Vladu da stvori jasna i predvidljiva pravila na području nakladničke odgovornosti, implementirajući pritom stajalište izraženo u relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava i ostalih relevantnih međunarodnih tijela.
Podsjećaju da je prije nekoliko dana News Bar osuđen zbog satiričnog teksta, pri čemu je sud iznio stav kako se faktografski netočni navodi ne mogu smatrati satirom. Šira primjena takvog standarda u budućnosti bi, upozoravaju, svaki objavljeni satirični tekst učinila utuživim.
#related-news_0
Podsjećaju i da je zabilježen slučaj u kojem je tužitelju pravomoćno dosuđena visoka odšteta zbog duševnih boli izazvanog navodima iz autoriziranog intervjua u kojem ga se uopće poimence ne spominje. Jedan hrvatski portal, pak, osuđen je zbog izvještaja i prenošenja izjava s javno održanog prosvjednog skupa.
Osim nebuloznih presuda u praksi se dosuđuju i iznimno visoki iznosi odšteta, a zahtjevi za naknadu multipliciraju protiv više medija zbog iste “duševne boli”. Tako je jedan lokalni medij morao platiti 40 000 kuna zbog spornog naslova od samo pet riječi.
Važno je i tko tuži
Ne smije se, poručuju iz HUP-Udruge novinskih izdavača, zanemariti ni profil tužitelja. Iako zapadni pravni standardi već desetljećima postavljaju šire granice prihvatljive javne kritike dužnosnika i osoba na javnim funkcijama, u Hrvatskoj upravo raste broj predmeta u kojima su tužitelji visokopozicionirani članovi političke ili pravosudne nomenklature.
“Takva praksa nužno djeluje kao forma institucionalne cenzure, ali i budi sumnje u sukob interesa. Pritom su suci dovedeni u situaciju da moraju presuđivati u predmetima gdje su tužitelji osobe koje izravno ili neizravno odlučuju o njihovim daljnjim unapređenjima, što dodatno umanjuje javni dojam neovisnosti pravosuđa”, zaključuje u priopćenju HUP-Udruga novinskih izdavača.
