Ministar pravosuđa, Dražen Bošnjaković, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao stanje u pravosuđu.
Kako komentirate akciju policije i DORH-a, koji utvrđuju okolnosti vezano uz objavljivanje sporne video-snimke na službenim stranicama Grada Vukovara?
VEZANE VIJESTI
To jesu relevantne institucije koje po Ustavu i zakonu trebaju te poslove obavljati. Trebamo u društvu širiti toleranciju, stvarati klimu međusobnog uvažavanja, kako ne bi došlo do neželjenih scena. Ovo što se u Vukovaru dogodilo nije u redu, ako tu ima nešto, ova tijela će to utvrditi.
Znači li to da potez Penave smatrate problematičnim?
Ne smatram to ništa, tu su upravo tijela koja trebaju utvrditi ima li uzročno-posljedične veze, ako ima, tada su oni opet na potezu što dalje učiniti.
Ide se u izmjene Ovršnog zakona. Što možemo očekivati?
Bržu, bolju, pravedniju, jeftiniju ovrhu, s naglašenim socijalnim elementima i to je ono što smo kroz taj zakon htjeli postići. U tijeku je e-savjetovanje, a imat ćemo sutra javno predstavljanje zakona, tako da očekujem u tom e-savjetovanju i prijedloge i kritike i različita mišljenja koja imamo vremena u zakon ugraditi. Želimo prijeći u ovrhu u digitalnom obliku, koja će dovesti do bržeg i pravednijeg postupanja. Tu smo ojačali ulogu, dodatno zaštitili ovršenike, na način da se protiv nikoga ne može voditi ovrha, a da on nije obaviješten o tome. Prema saznanjima koja sad imamo, to se događa i novim zakonom precizno propisujemo kako dužniku treba dostaviti obavijest, jer smatramo da će time veliki dio obveza biti izvršen. Oni zaštitni elementi koji sad postoje u zakonu, koji ne može zaplijeniti 3/4 plaće do iznosa prosječne plaće, to će i nadalje ostati, ali proširit će se dio primanja koja ne mogu biti dio ovrhe. Želimo da ovrha bude i brža, ta brzina je važna i za vjerovnika, ali i za dužnika, da se što prije riješi duga u koji je došao, tako da mislim da je tu interes obostran. Ovrhu vraćamo na sud, s tim da ne želimo napraviti na sudu zaostatke i gomilu neriješenih predmeta, pa moramo javne bilježnike transformirati u povjerenike suda.
Koliko ste otvoreni za izmjene i dodatke zakonu?
Vrlo smo otvoreni za sve dobre prijedloge, zato ide zakon u e-savjetovanje, ali sve što bude dobro i moguće, mi smo spremni ugraditi. Mi bitno smanjujemo troškove, propisujemo točnu tarifu od 200 kuna sudska pristojbe za potraživanja do 5 tisuća kuna, a 300 kuna za potraživanja iznad 5000 kuna. Sad je to ovisilo o vrijednosti spora, pa se znalo popeti na nekoliko tisuća. Mislim da će time ovrha biti bitno jeftinija. Prepisati rješenja od neke druge zemlje, to ne postoji, ali mi imamo cijeli niz dobrih rješenja koja mislim da nas čine sustavom koji je poprilično dobar. Ovrha nije samo zaštita dužnika, nego je ovrha proces u kojem se vjerovnici moraju u kratkom postupku namiriti i doći do potraživanja koja imaju.
Rekli ste ranije da se neki dugovi ipak trebaju platiti i da netko za nešto treba biti ovršen.
Ne da se moraju neki dugovi platiti, nego sve treba plaćati. Kad ulazimo u neki odnos, kad preuzimamo bilo kakvu obvezu na sebe, moramo razmisliti možemo li na to biti spremni. Moraju se u obzir uzeti i teške situacije, poput nezaposlenosti, bolesti i slično. Broj blokiranih bio je velik, i sad je velik, ali mi smo ponudili određena rješenja da tu situaciju olakšamo, a Vlada i neki gradovi su donijeli odluku o oprostu potraživanja.
Zašto je trebalo toliko dugo da se zakon mijenja?
Važeći zakon pokazao je loše rezultate, složen je i kompliciran, zahtijeva mnoge procedure i predviđen je za dužnike s većim iznosom, a ovaj je pretpostavljen za manje, kojih ima dosta. Tu ćemo napraviti analizu, problem je bio nedostatak povjerenika, koji brinu o dužnicima, troše li svoja primanja na racionalan način, da podmire i vjerovnika i sebe. Nemoguće je napraviti Ovršni zakon u kratkom roku, on je opsežan, sadrži više od 400 članaka. Prelazak na digitalni sustav zahtijeva i umrežavanje i to se ne može preko noći. Ako do ljeta završimo oba čitanja, to je sasvim dobar rok.
HUB-ova analiza iz studenog pokazala je da je smanjen broj blokiranih, ali kažu da ste tu pomogli velikim užnicima i da će se proces vratiti nazad, jer će ponovno blokirati građane te da su na kraju koristi imale jedino banke.
Nakon što je netko bio blokiran tri godine, mogućnost naplate tih potraživanja su 1,7 posto, a hoće li netko nakon toga ponovno ići u blokade, to je njegova odgovornost.
Kako komentirate da se službenici USKOK-a bune zbog niskih plaća?
Ja sam jako zainteresiran da se status i plaće tih ljudi povećaju, mislim da je tu potrebno učiniti sve, međutim, nisu plaće male samo u tom segmentu, nego su u cijeloj državnoj upravi takve kakve proračun može dati. Naši suci i državni odvjetnici su potplaćeni. O tome odluku donosimo zajednički na Vladi.
Kako teku izmjene Zakona o kaznenom postupku, koje ste najavili nakon slučaja Daruvarac?
Taj je slučaj stavio na vidjelo mogućnosti procesnih zlouporaba koje mogu dovesti do razvlačenja postupka. Mi smo u postupku izmjena Zakona o kaznenom postupku, gdje moramo implementirati europsku direktivu vezano uz prava osumnjičenika i to ćemo iskoristiti da otklonimo procesne mogućnosti koje dovode do odugovlačenja procesa. Do konca trećeg mjeseca izaći ćemo s tim zakonom, ali moramo konzultirati struku.
Kad će biti cijeli novi zakon?
On bi išao nakon toga, što je isto obiman posao, to je jedan od najsloženijih i najvažnijih zakona, pretrpjet će osam izmjena i nakon toga zaista zaslužujemo napraviti novi, a u njemu će dosta toga biti zadano. Brojne izmjene jako često su uzrokovane implementacijom direktiva Europske unije. Nakon ovih izmjena sasvim sigurno ćemo ući u projekt izrade novog. Nije sve u zakonu, ima puno toga u praksi.
Hoćete li sudjelovati u izradi zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu?
Hoćemo, to je nešto što bi bilo novo u našem zakonodavstvu, vidjet ćemo primjere zemalja koje to imaju, nema ih puno, ali vidjet ćemo dobra iskustva, jer puno je toga po društvenim mrežama i govora mržnje i lažnih vijesti koje se konstruiraju i time se stvara loša atmosfera i trebamo naći zakone kako se nositi s tim.
Neki strahuju od cenzure na društvenim mrežama…
Tu treba naći balans, ja nisam za cenzuru i zabranu slobode riječi, al proizvoditi lažne vijesti i širiti govor mržnje na društvenim mrežama kako bi se nekoga potaklo da radi nedozvoljene stvari isto nije dobro.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
